Jedna od neugodnijih situacija koja se može dogoditi za vrijeme plovidbe je prodor mora u brod. Oštećenje trupa najčešće se javlja ispod ili blizu vodene linije.

Prvi zadatak je lociranje mjesta oštećenja, a zatim zaustavljanje prodora. U ovoj situaciji ćete morati improvizirati da biste, ako ne potpuno zaustavili, makar smanjili dotok mora u unutrašnjost broda. U slučaju manjeg oštećenja, rupa se može začepiti drvenim čepom ili komadom tkanine.

⇑ Na slici imamo prevrnutog regatnog krstaša –ino Motori. Jedrilici je u regati oko Jabuke pri olujnom vjetru otpala kobilica, odmah nakon okreta Jabuke, dok je vodila utrku. Posada je spašena, svi su odmah izvučeni iz mora, spasila ih je posada Adrija - Azije, pobjednika regate. Brod je ostato plutati do dolaska spasioca jer je kobilica pukla na početku lista i trup je ostao neoštećen.

Međutim, ako je rupa veća, oštećenje se može zakrpati većim komadom tkanine, jastukom i slično.

Da bi “zakrpa” ostala na mjestu, potrebno ju je poduprijeti drvenom daskom, veslom ili brodskom čakljom te uglaviti o brodsko rebro ili pregradu.

Želimo li da brtvljenje bude efikasnije, preporučljivo je prekriti rupu s vanjske strane rezervnim jedrom, na primjer. Kada je rupa začepljena, dobro je brod nagnuti tako da rupa ostane iznad površine mora na privjetrinskoj strani. Naginjemo ga tako da sav prenosivi teret i dio posade prebacimo na zavjetrinsku stranu. Ostatak posade se izmjenjuje na kaljužnoj pumpi i ispolcima da se razina mora u brodu ne bi povećavala.

Upravo zato je bitno uvijek imati ispravne kaljužne pumpe. Brod se napušta tek kada je potonuće neizbježno.

⇑ Na ilustraciji imamo prikazanu mogućnost zaustavljanja ili smanjivanja prodora vode kroz oštećeni trup uz pomoć letnog jedra. Jedro je postavljeno preko pukotine i nategnuto na oba boka, da bi se dobro priljubilo uz oplatu broda.

iz knjige "Jedrenje - mornarske vještine" Emila Tomaševića

Knjige nema u slobodnoj prodaji, ali je dostupna svim polaznicima Ultra škole jedrenja