Kaže se: kad nemaš mjesta, usidri se. Tako i u našem treningu sidrenje dolazi nakon manovri pristajanja i isplovljavanja s pristana.
A da biste se usidrili sigurno - jer i sidro glavu čuva - potrebno je poznavati proceduru sidrenja. Mnogi misle da je sidrenje vrlo jednostavno: dođeš gdje ti se sviđa i spustiš sidro. No vrlo brzo pojave se nevolje, postanemo problem i sebi i onima oko nas te ispadne da je trebalo napraviti još nešto. Da vam se to ne bi događalo, razmotrit ćemo osnovna pravila sidrenja. Sidro je željezna kotva koja se obara s palube i zakopa u morsko dno da vjetar, struja i valovi ne odnesu brod. Upotrebljava se i pri okretanju na uskom prostoru te pristajanju uz obalu, pogotovo kad vjetar puše prema obali ili kad prijeti sudar.
Nevjerni mornari
Vjerujem da to svi znate, ali evo što mi se dogodilo na Mljetu u uvali Pomena, na samom početku prekrasnog nacionalnog parka. Naš je veliki školsko-regatni krstaš Duh bio privezan za renovirani privez u istočnom dijelu uvale, i to sidrom po pramcu i krmom na obalu. Po našem desnom boku uplovila je, istina iz drugog pokušaja, jedrilica duljine 38 stopa. Primijetih kako su iznijeli konope na obalu, a da nisu bacili sidro po pramcu. Nisam mogao vjerovati očima! Kad sam ih kao brižan susjed upozorio na propust, odgovorili su da po bonaci koja je vladala sidro i nije potrebno!
Nakon kraćeg nagovaranja, ipak su prihvatili savjet, ali samo djelomično: bez isplovljavanja spustili su sidro i pet metara lanca.
Dalje im tupiti o principima sidrenja bilo je, očito, posve uzaludno.
Nekima treba da se uvjere na vlastitoj koži. Iste noći, malo nakon ponoći, zapuhao je čuveni žuljanski burin. Njihova je krma uz popriličnu buku sjela na obalu, a izbezumljena se posada odlučila na manovru noćnog plutanja i kruženja upaljenim motorom po uvali. Sutradan ujutro kad smo se našli na kavi, jer burin je u međuvremenu oslabio, kazali su nam da im sidro “ne valja”. “Uopće ne drži”, tvrdili su. Samo, mi smo imali potpuno jednako sidro, koje je očito držalo pa kad su se u to uvjerili bili su puno spremniji saslušati pouku koja ih je stajala tek nekoliko kava, puno manje od oguljene krme, koliko ih je koštala tvrdoglavost. Stoga, da biste upoznali osnove sidrenja te da ne biste plaćali mnogo kava u mamurno jutro nakon neprospavane noći, poslušajte dobro nekoliko sljedećih savjeta.
⇑ U našim lučicama i uvalama čest je slučaj da će vas dočekati privezne plutače, zaboravite tada na sidrenje i iskoristite ponuđeno privezište jer bi se u suprotnom vaše sidro moglo zaplesti
O dnima, elektrici i prostoru
Sidrenju jedrilice (općenito) pridaje se premalo pažnje, iako je to jedna od važnijih mornarskih vještina. U nekim prilikama - kao kod sidrenja u kanalima s jakim strujama ili na pristanima koji su izloženi nekom vjetru - poznavanje vrste dna i pravilnog načina sidrenja sačuvat će nas od većih nezgoda.
Kad smo na moru, a ne koristimo jedra ili motor, brod možemo zadržati na mjestu samo pomoću sidra. Različite vrste sidra različito drže, ovisno o vrsti dna. Niste li sigurni u ono što vidite ispod broda, kakvo je dno reći će vam bolji peljar ili pomorska karta, gdje za pijesak stoji oznaka - p, za mulj - m, za kamenito dno - k itd.
Jako je važno da je sidro u svakom trenutku spremno za spuštanje, što znači da je sidrenjak, bilo konop bilo lanac, uredno složen.
Lanac se u cijeloj dužini koristi isključivo na većim krstašima, koji često imaju i dodatni sidreni uređaj, odnosno sidreno vitlo, uz pomoć kojeg se i podiže sidro u brod. Imate li ovakvo vitlo, vodite računa da motor, dok podižete sidro, bude uključen jer ovakvi uređaji troše dosta struje; mnoge posade na takvim brodovima nakon izvlačenja sidra nisu mogle pokrenuti motor jer im je prethodna radnja iscrpila svu struju. Sidreni lanac, zahvaljujući težini, amortizira sile na sidru u odnosu na konop sidrenjak, a između ostaloga nateže sidro pod manjim kutem u odnosu na dno i bolje ga ukopava. Na kraju krajeva, lanac ima težinu koja dodatno smiruje brod. Zbog toga se minimalna duljina lanca u moru kreće od trostruke dubine nadalje, ovisno o uvjetima sidrenja, dok duljina sidrenog konopa mora pet do sedam puta premašiti dubinu da biste bili sigurni.
Prilikom sidrenja usred uvale ili luke, kad nema dovoljno mjesta uz obalu, naročito treba voditi računa o tzv. lažnom prostoru - krugu čiji opseg opisuje krma broda ako je sidro bačeno s pramca.
Promjer kruga je zapravo zbroj duljine sidrenog veza i duljine broda puta dva. U tom krugu ne smijete imati nijedan nepomičan objekt, na primjer plutaču, obalu, pličinu ili pak brod usidren s dva sidra, jednim po pramcu, drugim po krmi. Takvi objekti se kod promjene smjera vjetra ne okreću oko sidra pramcem u vjetar kao brod usidren po pramcu te postoji opasnost da vam brod naleti na njih.
Što se kod takvog sidrenja događa, može se lijepo promatrati ljeti u hvarskoj luci gdje je na jako maloj udaljenosti usidreno mnogo brodica. Kako vjetar promijeni smjer, tako se svi složno okreću oko svog sidra ne dodirujući se. U ovakvim se slučajevima, međutim, glavni problem javlja po potpunoj bonaci kad se brodovi zbog nedostatka vjetra počinju okretati svaki po svome.
⇑ Iskusni mornari često će se u prenapučenim uvalama poslužiti dodatnom plutačom za označavanje sidra. Osim što služi kao podsjetnik drugim plovilima na vaše sidrište, uz pomoć konopa plutače moći ćete osloboditi sidro zapne li za dno.
iz knjige "Jedrenje - mornarske vještine" Emila Tomaševića
Knjige nema u slobodnoj prodaji, ali je dostupna svim polaznicima Ultra škole jedrenja
