Teško je pronaći pomorca koji se makar jednom nije nasukao. Koliko brzo i jednostavno odsukati brod te ponovo zaploviti, uglavnom ovisi o vrsti dna. Nakon nasukavanja, bitno je provjeriti jesu li nastala oštećenja trupa kroz koja prodire more u brod što je potrebno sanirati.

Sljedeći korak je ustanoviti koliko “čvrsto” je brod nasjeo na dno, što vidimo po nagibu broda. Ako je brod jako nagnut, možemo pretpostaviti da “fali” dosta dubine ispod kobilice i odsukavanje neće biti jednostavno. U toj situaciji moramo predvidjeti stanje morskih mijena te u slučaju da smo se nasukali za vrijeme oseke, najjednostavnije je pričekati plimu koja će podignuti brod i osloboditi ga.

Međutim, ako to nije dovoljno, potrebno je primijeniti neke druge postupke, kao recimo, smanjenje gaza.

Gaz se može smanjiti premještanjem posade i tereta na jednu stranu, trup će se nagnuti, a gaz smanjiti.

Da bismo ga još više nagnuli, možemo na kraj buma privezati sidro, kanistar vode pa čak i posjesti dio posade. Tako opterećen bum otklonimo pod kutom od 90 stupnjeva od uzdužnice broda, čime smo uz pomoć poluge dodatno nagnuli brod. Ako vjetar puše iz povoljnog smjera i jedrima možemo nagnuti jedrilicu, penjanjem na jarbol postižemo isti efekt.

Postavljanjem posade na pramac ili krmu, brod se naginje prema naprijed ili natrag. Vjerojatnije je da će se ova nedaća dogoditi po lošem vremenu pa tako za trajanja operacije odsukavanja, brod treba osigurati. U slučaju da čekamo plimu, potrebno je baciti sidro koje će pri odsukavanju brod zadržati da ne otpluta.

Sidro stavimo u pomoćni čamac kojim se dovezemo do odgovarajućeg mjesta gdje ga bacamo. Guraju li vjetar i  valovi nasukani brod prema kopnu, sidro će jednim dijelom rasteretiti i spriječiti oštećenje onog dijela kobilice i trupa koji je u kontaktu s dnom.

Naposljetku, ne uspijemo li navedenim načinima odvojiti kobilicu od “zagrljaja dna”, valja pokušati povlačenjem sidrenog užeta preko najjačeg vitla, ne bismo li tako uspjeli povući brod u veću dubinu.

Uz to, pomaže i vožnja motorom u odgovarajućem smjeru.

⇑ Na slici vidimo poznati manji regatni krstaš Pantagana koji je nastradao prije nekoliko godina na regati oko Palagruže. Manje jedrilice su jedrile oko pličine Malta i natrag u Split. Jedreći bočnim vjetrom, posada je vozila pod punim jedrima uz same hridi pred uvalom Maslinica na Šolti. Puknula je osovina kormila i prije što se itko od posade snašao, brod se našao na stijenama. Tijekom nekoliko sati more je silinom valova prebacilo brod preko stijena. Posada se u posljednji trenutak prebacila na drugi brod.

iz knjige "Jedrenje - mornarske vještine" Emila Tomaševića

Knjige nema u slobodnoj prodaji, ali je dostupna svim polaznicima Ultra škole jedrenja