Da biste uskoro jednog lijepog dana kad zapuše, recimo, umjereni maestral stvarno zajedrili, najprije ćemo vam objasniti osnovne dijelove jedrilice. I kad ste kretali na svoju prvu vožnju automobilom rekli su vam čemu služi volan i što su one tri pedale ispod vozačevih nogu.

O nazivlju brodske opreme mogla bi se napisati cijela nova knjiga, koja bi sigurno potaknula rasprave, nadopune i mnoga dodatna objašnjenja. Srž problema je u tome što posljednji profesionalni hrvatski pomorci pod jedrima više nisu naši suvremenici pa mi, današnji, nismo imali prilike izravno baštiniti njihov živi pomorski jezik, a hrvatski standard koji su još u prošlom stoljeću razvili naši kapetani i pomorski stručnjaci, nije se ni imao prilike ukorijeniti, prvenstveno zbog nagle prekretnice u pomorstvu.

⇑ Na slici vidimo ulaz regatnog jarbola od karbona u kabinu krstaša. Svi regatni jarboli kod krstaša su oslonjeni na najčvršći dio trupa, poviše same kobilice. Zbroj sila jarbola nazvanim “efektom luka i strijele” stvara veliku silu na peti jarbola i ne preporučuje ga se kod regatnijih jedrilica oslanjati na palubu, već na trup broda u unutrašnjosti. Oko jarbola vidimo veliki broj koloturnika koji prate ulaz podigača jedara u jarbol.

Kasnije generacije zatekle su tek ostatke lokalnog pomorskog rječnika u koji su se k tome uvlačile tuđice s raznih strana, pogotovo stoga što se s renesansom jedrenja, ovoga puta sportskog, na modernim jedrilicama javlja oprema koju stari jedrenjaci nisu imali. Činjenica je ipak da se u knjigama domaćih autora i u prijevodima više ili manje dosljedno koristi standardna pomorska terminologija pa ćemo i mi imenovati opremu na taj način. Istovremeno, navodimo kad postoje i riječi iz jedriličarskog žargona. Pritom smo se ograničili na najraširenije izraze, jer se lokalni jedriličarski govori katkad poprilično razlikuju pa kad bismo htjeli dati sve varijante mogli bismo ići u nedogled. Dovoljno je kažemo li vam da npr. Splićani za priteg tanguna kažu “vang tanguna”, a Dubrovčani “karika baso” itd. To je drugi važan razlog da se služimo uglavnom standardnim pomorskim nazivljem.

⇑ Na slici vidimo primjer najjednostavnijeg aluminijskog baštuna na Firstu 27.7 uz koji stoji i genaker spreman za podizanje i jedrenje niz vjetar. Pramci modernih regatnih i poluregatnih krstaša posjeduju razne izvedbe modernih kosnika - baštuna, na koji razapinju jedra kojima dodatno povećavaju površinu jedrilja i brzinu u jedrenju slabijim vjetrom i niz vjetar.

Dogodit će se, naravno, da ćemo katkad umjesto hrvatskog pomorskog nazivlja, koje su utvrdili naši ponajbolji pomorci i pomorski stručnjaci još u prošlom stoljeću, za dijelove broda, postupke, lučke uređaje ili pojave na moru upotrijebiti mediteranštinu ili koji drugi kolokvijalni izraz, ali malo mediteranskog kolura ne bi vam trebalo smetati.
U ovim poglavljima, napokon, jedrimo na istom brodu, svi zajedno u posadi. Mediteranizme ćemo za ovu priliku pisati kosim, a ostale alternativne nazive običnim slovima.

⇑ Svaki krstaš opremljen je palubnom opremom, jarbolom i jedriljem odnosno snasti, pomičnom i nepomičnom oputom te kormilom i kobilicom u podvodnom djelu trupa. S obzirom na nedostatke i neuporabu hrvatskog službenog nazivlja, prilikom opisa rabit ćemo žargon jedriličara.

Na ilustraciji vidite klasičan krstaš koji se koristi u navigacijskom jedrenju, a može izvrsno poslužiti i na manjim klupskim regatama.
Navedeno je nazivlje osnovne palubne opreme koja se koristi u jedrenju i upravljanju. Počet ćemo od pramca prema krmi i objasniti svaki bitni dio opreme.

1. Pramčana ograda (pramčana ili provena murada) - prednji dio ograde, često od inoksa, čvrsto učvršćen za palubu, daje mornaru na pramcu oslonac prilikom promjene letnog jedra. Ponekad ima nagaznu stopu na vrhu, čime se olakšava ulaženje na pramac i izlaženje s pramca.

2. Sidreno spremište (proveni gavun) - sanduk ispod palube koji se koristi za pohranjivanje pramčanog ili “glavnog” sidra. Na većim krstašima u njemu je smješteno sidreno vitlo. Mora postojati mogućnost brtvljenja s gornje strane i odvod mora s donje.

3. Kljune ili bitve (kaπtanjoli) - kako na pramcu tako i na krmi služe za privezivanje broda, sidra ili slabijeg teglja (ako je laganiji brod u pitanju).

4. Prednji otvor kabine (bukaporta i bokaporta) - služi u nuždi i za napuštanje broda pa bi mu dimenzije morale biti najmanje širine ljudskog tijela. Namjena mu je osvjetljavanje i provjetravanje potpalublja. Kod većih krstaša razmješteni su po palubi od pramca prema krmi.

5. Podigači (gindaci) - konopi kojima podižemo jedra i koji prolaze kroz jarbol, a do jarbola dolaze preko vodilica i koloturnika na peti jarbola. Učvršćuju se pomoću različitih vrsta stopera.

6. Rukohvati (paπamani) - obično se kod navigacijskih krstaša postavljaju na bočnom rubu kabine da bi olakšali posadi siguran prolaz od krme prema pramcu i obratno.

7. Stupići ograde i ograda (murada) - glavna zadaća im je da zaštite posadu od pada u more. Na većim brodovima postoji i dvostruka linija ograde. Najsigurnije su linije od sajle obučene u PVC. U novije se vrijeme upotrebljavaju i one s nitima kevlara, ali ih ne preporučujemo za dužu upotrebu jer na suncu postaju krhke i pucaju. Vodite računa da visoke ograde smetaju genovi u jedrenju pa tada trebate postupati obzirno da ograda ne bi nanijela štetu nemirnoj genovi prilikom manovri.

8. Klizači hvatišta letnog jedra - to su šine na palubi preko kojih se kreću glavni koloturnici škota letnih jedara, a služe za trimanje letnog jedra.

⇑ Klizači hvatišta letnog jedra su šine preko kojih se kreću glavni nosivi koloturnici kroz koje prolaze škotine floka-genove. Njihovim pomicanjem namještamo izgled i dubinu letnog jedra te otvaramo i zatvaramo zadnji izlazni porub spomenutih jedara. Na taj način mjenjamo brzine kretanja jedrilice, poput promjena prijenosa na biciklu ili automobilu.

9. Krmena ograda (krmena murada) - osigurava posadu u kokpitu prilikom jedrenja. Na jednoj njenoj strani najčešće postavljamo potkovu s konopom za spašavanje čovjeka u moru i noćnim svjetlom za označavanje utopljenika. Dio ograde se obično otvara da nam olakša izlaz ili se ponekad produžuje u morske ljestve.

10. Brodska vitla (vinči, kriketi) - služe za pritezanje uževlja na brodu. Veličina, odnosno broj, najčešće ovise o veličini i namjeni jedrilice. Vitla postavljena na kabini služe uglavnom za rukovanje podigačima, a ona na rubu kokpita koristimo za rad s jedrima (škote letnog jedra i spinakera). Za lakši rad koristimo ručice vitla (manice), a veća vitla imaju dvije i više brzina rada.

11. Brodski zdenac (kokpit) - posada koristi kao osnovni prostor u kojem boravi i upravlja jedrilicom u plovidbi. Sve kontrole, od podigača i škota, preko ruda kormila i ručice za upravljanje motorom, dolaze u kokpit.

12. Brodski ulaz (ulazna bukaporta ili bokaporta) - sastoji se od horizontalnog kliznog dijela i vertikalnih vrata, koja također zatvaramo kod jedrenja u teškim uvjetima, kada postoji opasnost od prodora mora u brod.

⇑ Manje jedrilice u pravilu su opremljene rudom kormila koje se bez ikakvih prijenosa lovi izravno na osovinu kormila i time osigurava precizniju kontrolu jedrilice što posebno dođe do izražaja u plovidbi po velikim valovima - niz vjetar. Ovakav sistem je puno jednostavniji, ali i fizički zahtjevniji od velikog kružnog kormila - rodula pa se u novije vrijeme ne primjenjuje na većim jedrilicama.

Snast slupa

Jarboli i jedrilje broda zajedno s oputom tj. užadi jarbola i jedara naziva se snast (takelaža).

13. Jarbol - vertikalna oblica najčešće od drva ili aluminija (u novije doba kod regatnih jedrilica od karbona) na koju razapinjemo jedra. Jarbol se sastoji iz glave jarbola na vrhu, tijela jarbola i pete jarbola na dnu te pripadajućih elemenata u koje ubrajamo koloturnike, vodilice, nosače križeva i dodatnu opremu.

14. Križevi (krožete) - dijelovi jarbola koji služe popravljanju kuta i smjera hvatanja pripona na jarbol. Moderne jedrilice, imaju visoke jarbole pa širina broda nije dovoljna da se postigne kut koji bi održao jarbol uspravnim. Minimalan kut koji pripone trebaju postići s jarbolom da bi ga sigurno držale u vertikalnom položaju je od 12 do 15 stupnjeva. Jarbol može imati i nekoliko križeva.

⇑ Ilustracija prikazuje moguće vrste letnog jedrilja na regatnim krstašima od najvećeg spinakera, do najmanjeg olujnog floka

15. Deblenjak (bum, lantina) - horizontalna oblica koja se koristi uglavnom za razapinjanje glavnog jedra po donjem horizontalnom rubu. Prilikom upravljanja jedrilicom preko vjetra prelazi s jedne strane na drugu i postaje opasan za posadu. Zato su ga engleski jedriličari i nazvali “boom”. Da upamtite kako je to jedan od opasnijih dijelova opreme, dalje ćemo ga u našoj školi jedrenja nazivati - bum, ali znajte da je naš naziv deblenjak.

16. Tangun - horizontalna oblica na prednjoj strani jarbola koja služi za razapinjanje spinakera i letnih jedara; nazivaju je i deblenjakom spinakera. Učvršćujemo ga prilikom jedrenja spinakerom uz pomoć podigača i pritega tanguna (karika alto i karika baso).

17. Glavno jedro bermudskog (krilnog) tipa - sastoji se iz glave jedra (vrh s ušivenom metalnom pločom), zadnjeg poruba jedra (ventama), na kojemu su ušiveni džepovi za letvice, donjeg poruba ili baze jedra i prednjeg poruba.

18. Letna jedra, spinakeri i genakeri - imaju gornji podizni rogalj (ojačan kraj jedra) i uzdene rogljeve te eventualno oglavni rogalj, kao i zadnji porub (ventam), prednji ulazni porub te bazu jedra.

Oputa jedrilice

Oputa je užad jarbola i jedara. Dijelimo je na nepomičnu i pomičnu oputu ili vrv. Nepomična oputa služi za pripinjanje jarbola i kosnika, za držanje križeva i sl. Na modernim jedrilicama čitava je oputa zategnuta stezalicama. Pomična, živa oputa ili vrv služi upravljanju jedrima i ostalim što namještamo tijekom jedrenja.

19. Prednje leto (pramčani odnosno proveni štraj) - priteže jarbol prema pramcu i služi za razapinjanje letnih jedara, odnosno prečki.

20. Pripone (sartije) - drže jarbole s boka, a prema tome do kojeg dijela jarbola idu, nazivamo ih mala, srednja, velika i sl. Ovi nazivi ovise, naravno, i o vrsti jarbola naše jedrilice (top mast, sedamosminski, devet-desetinski, samonosiva oputa i sl.). Najčešće su to sajle krutog pleta i male rastezljivosti, a mogu biti i posebno izrađene iz jednog komada valjanjem (pa ih Englezi nazivaju “rod-rigging”, a mi tondini).

21. Zaputka (krmeni štraj) - priteže jarbol prema krmi, najčešće je fiksna. Umjesto uz pomoć koloturnika, na većim brodovima nateže se posebnim navojem ili hidraulikom.

22. Škota glavnog i letnog jedra - njima namještamo kut jedrilja u odnosu na vjetar

23. Pomične za putke (pataraci) - pridržavaju 7/8 (sedamosminske) regatne jarbole s krme

24. Priteg buma (vang) - može biti krut i pomičan s dvostrukom funkcijom: pritezanje ili podizanje buma

Kormilo i kobilica

Za kraj smo ostavili dva bitna dijela - kormilo i kobilicu.

⇑ Kormilo jedrilice ima dvostruku ulogu prilikom jedrenja: usmjeruje plovilo u željenom pravcu i smanjuje bočno klizanje trupa. Sastoji se od lista i struka, odnosno osovine kormila.

25. Kormilo jedrilice (timun) služi usmjeravanju broda, a bez obzira na tip (balastno, s perajom, vanjsko...) ima list, struk (osovina kormila) i rudo (argolu).

26. Kobilica (kolomba ili kolumba) je podvodna peraja kojom zaustavljamo bočno kretanje jedrilice; kod krstaša nosi oko 40% ukupne težine broda te mu ne dozvoljava prevrtanje ni u najtežim uvjetima.

⇑ Zahvaljujući velikoj težini u odnosu na ukupnu istisninu - težinu jedrilice, kobilica krstaša ne dozvoljava prevrtanje ni u najtežim uvjetima. U trenutku kad se jedrilica opasno nagne i jedra uslijed otklona izgube silu vjetra, kobilica vraća jedrilicu natrag u prvobitno uspravno stanje. Stoga, početnici, ako svoje prve korake radite s nama - ispod vas su teške kobilice koje vas čuvaju od prisilnog plivanja uslijed početničkih grešaka!

Neka vam, dakle, uoči prve plovidbe ostane u sjećanju da se ne treba bojati naginjanja. Istina, tzv. mali brodovi umjesto kobilice imaju pomičnu peraju i prevrću se zbog pogrešaka posade, ali na prvom stupnju zajedničkog učenja mi se ukrcavamo na brod s pravom kobilicom pa će vam repicu smočiti samo prelijevanje mora po palubi. Uostalom, kakvo bi to jedrenje bilo kad bi pozadina ostala posve suha!
Na kraju, nadamo se da ovim dvoimeničnim nazivljem nismo izazvali preveliku zbrku kod vas, naše buduće posade. U svakom slučaju, ne dajte se obeshrabriti, jer jedrenje je sport koji se svladava postepeno i u praksi.

iz knjige "Jedrenje - mornarske vještine" Emila Tomaševića

Knjige nema u slobodnoj prodaji, ali je dostupna svim polaznicima Ultra škole jedrenja