Tramontana, počeli smo upravo s ovom gospođom, koju neki zbog snage i brzog dolaska nazivaju caricom vjetrova. Tramontana - ili kako je još nazivamo, tramuntana, termutana itd. - u pravilu nije ništa drugo do prelazak hladne fronte preko naših glava. Osnovna su joj obilježja vrlo brzo dosezanje olujne jačine na otvorenom moru i stvaranje velikih valova. Najčešće puše iz sjevernog kvadranta, ali ponegdje uz obalu (npr. u Splitu) zbog reljefa, puše sa sjeverozapada.
Vrlo često traje maksimalno dan, dan i pol, a zatim često skrene na buru.

⇑ Smjer vjetra uvijek se iskazuje stranama svijeta (jug ili jugozapad na primjer), koje nam pokazuju odakle vjetar puše

BURA je suh, veoma često, jak hladan vjetar koji puše na mahove ili refule i to iz smjera NNE do ENE. Usto je i katabatički vjetar, odnosno vjetar koji se prelijeva preko hrptova primorskih planina i s obzirom na težinu hladnog zraka velikom brzinom spušta na morsku površinu, a onda se lepezasto širi mijenjajući smjer, pri čemu rubovi refula izgledaju poput zaširenih prstiju. Upravo zbog naglih promjena smjera i inteziteta, bura neiskusnijima često stvara poteškoće u jedrenju. Jedriličari u splitskom području običavaju kazati da oko 12 sati bura odlazi na ručak, jer je tada zbog jakog sunca i najslabija, a da oko tri popodne pije kavu jer se tada ponovo razbudi i naglo pojača. Najveću snagu u pravilu dostiže u zoru i u sumrak. Buru najavljuju bijele kape oblaka na vrhovima planina, ali kad se one pojave, ostaje vrlo malo vremena do njena nailaska, jedva dovoljno da posada kraćenjem jedara jedrilicu pripremi za prve udare vjetra. Najjaču buru bilježimo u Tršćanskom i Riječkom zaljevu, na Kvarneru, u Velebitskom kanalu, zatim u okolici Šibenika sve do rta Ploča, potom u Kaštelanskom zaljevu, uvali Vrulje pred Makarskom i u zaljevu Žuljane na poluotoku Pelješcu. Valovi bure su kratki i oštri, a na spomenutim mjestima ubrzo stvaraju i pjenu uslijed koje je otežano i disanje. Pad u more po buri može, unatoč pojasu za spašavanje, biti krajnje opasan upravo zbog nemogućnosti disanja, a i zato što je u zapjenjenom moru čovjeka teško uočiti.
Prema otvorenome moru, valovi bure i njezin smjer postaju ravnomjerniji, ali i veći te na području Palagruže dosežu i olujnu visinu.
Na zapadnoj obali Jadrana bura jako rijetko doseže olujnu jakost, ali kad se to dogodi, sklonište od bure možemo potražiti jedino ispred Manfredonije, pod južnom stranom poluotoka Gargano.
Zimi bura može uz manje prekide puhati i puna dva tjedna. 

ANTICIKLONALNA ILI VEDRA BURA je zapravo otjecanje zračne mase iz polja visokog tlaka nad krajevima sjevernije od Jadrana.
Po toj buri prevladava suho i vedro vrijeme praćeno visokim tlakom i povremenim jakim udarima vjetra. Ona se osim zimi javlja i u ljetnom razdoblju kada sa sjevera kontinenta prodire greben povišenog tlaka i kreće se u smjeru jugoistoka te prolazi preko Jadrana. Vrlo često ovakva bura započinje zapravo kao hladna fronta ciklone, odnosno s hladnom zračnom masom koja dolazi nakon posljednjeg toplog repa ciklone.

CIKLONA ILI ŠKURA BURA je vrlo jak i nepredvidiv vjetar praćen tmurnim i kišovitim vremenom. Takav oblik bure stvaraju ciklone koje se približavaju istočnoj obali Jadrana prvenstveno s Mediterana, a ponekad i s Atlantika, mimo "klasične rute" preko Genovskog zaljeva. U takvom slučaju tlak zraka naglo pada, a s jugozapadne strane horizonta pojavljuju se altostratusi, skupine visokih slojevitih oblaka.

⇑ Ciklonalna ili škura bura je vrlo jak i nepredvidiv vjetar praćen tmurnim i kišovitim vremenom kojeg stvaraju ciklone koje se  -približavaju istočnoj obali Jadrana prvenstveno s Mediterana, a ponekad i s Atlantika, mimo “klasične rute” preko Genovskog zaljeva

LEVANAT je vjetar koji puše iz istočnog smjera (E) i obično donosi oblačno vrijeme s oborinama. Ima odlike i juga i bure, što se može naslutiti po smjeru iz kojeg puše. Hladan je, po čemu nalikuje buri, no bez refula, što ga čini sličnim jugu. Može potrajati danima, a do promjene dolazi kada levanat skrene na jugo. Vrijeme po levantu je zimsko vrijeme pa tako posljednji dani veljače i početak ožujka često mogu biti obilježeni “levanturom” - vrlo jakim levantom.
Važno je ne brkati ovaj levanat s onim ljetnim, koji započinje ujutro, kao posljedica vjetra koji ide za suncem i koji na kraju preko oštrina završava kao maestral. Levanat puše jako i vrlo jako - ciklonalnog je karaktera, a jedrenje po njemu može biti neugodno zbog hladnoće koja se pritom javlja.

JUGO je topao i vlažan vjetar iz smjera ESE do SSE. Ono razvija visoke valove i jako more, a najčešće donosi i obilne kiše. Na južnom dijelu Jadrana jugo puše češće i intenzivnije nego na sjevernom dijelu. Juga pušu u bilo koje doba godine, ali na sjevernom Jadranu su češća u proljeće od ožujka do lipnja, a južnije se češće javljaju u razdoblju od jeseni do kraja zime. Ljeti, jugo puše u pravilu do tri dana, ali zimi zna trajati i dulje od deset dana.
Najveću i katkad olujnu snagu, jugo doseže drugog ili trećeg dana puhanja.
S obzirom na to da jača postupno dozvoljava nam da se na vrijeme sklonimo, zbog čega ga smatramo donekle manje opasnim vjetrom. Olujnu snagu valovi juga mogu
imati gotovo na cijelom području južnog Jadrana, pogotovo na pučinskim otocima, pred Dubrovnikom i na ulazu u Bokokotorski zaljev.
Na sjevernom Jadranu, osim na otvorenom moru, valove olujne jačine stvara na vrhu Istarskog poluotoka, u južnom dijelu Kvarnera i donekle na zapadnoj obali Istre.

CIKLONALNO JUGO je umjeren do jak, a ponekad olujni vjetar iz ESE do SE smjera. Ponekad u samom početku puše na mahove.
Prati ga gusta i niska naoblaka s kišom. Nastaje kad se ciklona iznad zapadnog Mediterana približava Jadranu ili se već nalazi nad Jadranom. Vrlo često nastaje razvojem sekundarnih
ciklona u podnožju Alpa (Genovski zaljev), o čemu smo već govorili.
S obzirom na smjer vjetra, neupućeni bi mogli pomisliti da će se javiti najprije na južnom dijelu Jadrana, ali događa se upravo suprotno: najprije se javlja na sjevernom pa zahvaća srednji i južni Jadran, a istim redom kasnije jenjava. Ovo je najčešći oblik juga, a predviđamo ga po sada već poznatim predznacima dolaska ciklone kao što su mutni horizont, postupna naoblaka, porast temperature, padanje barometra, jačina morske struje, podizanje razine mora i drugo.

ANTICIKLONALNO JUGO puše veoma rijetko i to načešće u proljeće i jesen. Nastaje usljed kombinacije djelovanja duboke ciklone stacionirane na sjeveru i sjeverozapadu Evrope te anticiklone nad istočnim dijelom Mediterana. Prepoznajemo ga po vedrom i mutnom nebu na kojem se pojavljuju rijetki visoki oblaci iz smjera zapad-jugozapad. Vjetar rijetko doseže olujnu jačinu. Za vrijeme ovakvog juga zrak je suh, a temperatura jako visoka. Na kraju, kad smo se već ovoliko napričali o buri i jugu, zapamtite jednu staru mornarsku poslovicu: čuvaj se oblačne bure i vedroga juga! Vedro jugo je teško predvidivo i nikad ne znate kad je najjače, dok se kod oblačne bure javljaju velike i nenadane razlike u brzini vjetra.

OŠTRO je vjetar koji puše s juga (S) bolje ga je nazvati oštrinom, jer uglavnom ne puše jako. Ljeti se oštrin javlja kao posljedica vjetra koji “ide za suncem”, odnosno kao prethodnik ljetnog maestrala.
Posljednjih godina, kada maestrali znaju izostati, usred ljetnih bonaca, sredinom dana često zapuše oštrin. On je najčešće vrlo slab ili slab, ne podiže velike valove, a traje nekoliko sati
i u sumrak sasvim zamire.

LEBIĆ je vjetar koji puše iz smjera SSW do WSW. Zimi, mu valovi vrlo brzo dostižu olujnu jačinu. Za vrijeme lebića imamo česte i obilne oborine te jako lošu vidljivost. Puše najviše jedan do dva dana, a ljeti i znatno kraće. Prije i za vrijeme lebića, uz obalu bilježimo iznimno velike plime. Najčešći je uzrok lebića prolazak središta ciklone preko sjevernog dijela Hrvatske (kontinenta) i približavanje hladne fronte. Ostali vjetrovi pušu iz smjera S do SW. 
U slučaju da se ciklona nalazi južno ili jugozapadno od Jadrana, prolazi li istovremeno sjeverno od Jadrana duboka oceanska depresija, tada na sjevernom dijelu Jadrana imamo jak jugozapadni vjetar, barometar je nizak, a naoblaka je veoma promjenjiva. 
Prilikom prolaza same depresije preko Jadrana, vjetar naglo okreće na zapadni smjer i dobiva olujnu jačinu. To je zloglasna garbinada. Ona zapuše iznenada, a ljeti ima obilježja nevere.
U svim ostalim slučajevima, vjetrovi ovih smjerova nastaju kao privremena skretanja juga ili kao faze konačnog prelaska na vjetar NW smjera.

PULENAT je vjetar koji puše sa zapada (W) i češći je na sjevernom nego na srednjem i južnom Jadranu i uglavnom puše kao jak ili vrlo jak. Situacija otprilike izgleda ovako: na zapadu se razvedrilo, vjetar je slab ili ga nema, a more je mirno. S horizonta se približava oblačna “zavjesa” koja polako zatvara pučinske otoke. Nakon prvih kratkotrajnih udara vjetra, sa zapada dolazi do zatišja koje se doima nestvarnim. Nedugo zatim opet počinje puhati, a vjetar prate veliki i dugi valovi koji su naročito opasni u kanalima. Potomvjetar jača, a može doseći i olujnu jakost. Pulenat je vjetar koji ponekad donosi neveru koja brzo napreduje pa zato traži poseban oprez.

MAESTRAL je vjetar koji jedriličari na Jadranu zbog stalnosti i pouzdanosti najviše vole. Dok su vremenske prilike bile nešto stabilnije negoli su posljednjih godina, po maestralu ste u određenim područjima mogli gotovo i sat navijati. Inače, ovaj je vjetar rezultat dvaju strujanja: s jedne strane sezonske etezije, po kojoj mu je glavni smjer puhanja iz NW, kako je i zabilježeno na vjetrulji; a s druge, dnevnog termičkog zmorca. Zahvaljujući ovome drugome, obično započne puhati u trenutku prvog jačeg zagrijavanja kopna između 9 i 10 sati ujutro i to iz smjera ESE, a zatim okreće prema zapadu prateći pomicanje sunca. Rano ujutro, vjetar takva smjera jedriličari u splitskom području nazivaju “oštrin”, dok u okolici
Dubrovnika kažu da je uzeo smjer “po šiloku”. 
Blizu onog čuvenog trenutka točno u podne, vjetar gotovo zamre da bi vrlo brzo s jačanjem okrenuo na neki od zapadnih smjerova, ovisno o blizini obale, položaju kanala i slično, dok na pučini izrazitije dolazi iz smjera NW i čak N. Najjači je oko 14 sati, kada doseže i brzinu do 20 i više čvorova, ako je vrijeme stabilno. Tijekom popodneva lagano pada, da bi sa zalaskom sunca potpuno prestao puhati, ali prije toga se oko 16 ili 17 sati javi karakterističnim zadnjim trzajem, naglim pojačanjem prije smiraja. Najslabiji maestrali bilježe se u
Tršćanskom zaljevu, a u Otrantskim vratima maestral ponekad doseže olujnu jačinu.
Jake maestrale nazivamo maestralun. Na otvorenom moru maestral, ponekad jačinom maestraluna, puše i cijelu noć. Najizrazitiji predznaci i znakovi maestrala su gomilasti bijeli oblaci slabog okomitog razvoja koje nazivamo kumulusima lijepog vremena.
Tijekom jutra, početak maestrala prepoznajemo po nekoliko takvih oblačića na vrhu priobalnih planina.
Izostanak maestrala najavljuje skori dolazak depresije. Usput, na zapadnoj obali Jadrana, u Italiji, pogotovo na južnijem dijelu, uz samu obalu dnevni termički vjetar puše s istočne strane i najveću snagu dostiže nešto kasnije, oko 16 sati.

⇑ Shema okomitog razvoja oblačnih masa: oblaci svoje ime dobivaju po visini na kojoj se nalaze i po svome izgledu.

BURIN je noćni pandan zmorcu i maestralu. Naime, ohlađeni zrak nad kopnom nadomješta topliji zrak nad morem (jer more sporije mijenja temperaturu). Javlja se u sumrak i traje do rane zore. Ime je dobio po buri, jer puše iz smjera NE pa čak i mijenja intenzitet poput nje, ali od nje ga treba razlikovati, iako i slabu buru poneki nazivaju burin. Dopire najdalje desetak kilometara od obale i rijetko doseže srednje jačine vjetra na Jadranu.

⇑ Na slici vidimo jedrilice koje hvataju nadolazeći maestral prema slijedećem okretištu u regati. Velika većina jedriličara obožava maestral upravo zbog njegove stabilnosti i pouzdanosti. Maestral nastaje uslijed djelovanja tzv. sezonske etezije (stalne razlike u tlaku prema istoku) i uslijed djelovanja dnevnog termičkog zmorca. Na dijelu južne klimatske cjeline Jadrana kojoj pripadaju i srednjedalmatinski otoci, nije rijetka njegova pojava i za vrijeme Uskrsa, kada se održava i Uskršnja regata.

iz knjige "Jedrenje - mornarske vještine" Emila Tomaševića

Knjige nema u slobodnoj prodaji, ali je dostupna svim polaznicima Ultra škole jedrenja