Krenuli smo od glavnog jedra jer smo priču o namještanju jarbola završili, a ne zaboravite da je upravo oblik krivulje jarbola bitan da biste dobili dobar oblik jedra. Kod manjih  jedrilica olimpijskih klasa, pogotovo kod jednosjeda kao što su Finn i Laser, poznato je da jedro moramo potpuno prionuti uz krivulju jarbola.

Vrhunski jedrari upravo se zbog toga natječu čiji će kroj u natjecanjima najboljih finaša bolje pratiti krivulje i žilavost jarbola.

No vratimo se natrag na našu jedrilicu i krenimo s namještanjem glavnog jedra kod navigacijskog krstaša koji ima kruti jarbol čije krivljenje u našem početničkom pristupu i nije toliko važno.

Nakon što ste jedro podigli točno do crne oznake na vrhu jarbola, pritegnite škotu glavnog jedra točno toliko da ne treperi, a kontrolu treperenja jedra vršite najbolje uz sam jarbol.

⇑ Na slici vidimo krstaša u jedrenju jačim bočnim vjetrom, prilikom otpuštanja jedara otvorili su se i zadnji porubi oba jedra. Zadnje porube letnih jedara - genove, zatvaramo na način da hvatište  koloturnika na palubi gurnemo po šini više prema pramcu Zadnji porub glavnog jedra zatvaramo pritezanjem vanga U oba slučaja moramo paziti da ne pretjeramo jer inače počinjemo kočiti i ozbiljno naginjati jedrilicu.

Jedrenje uz vjetar

• Pritegnite škotu jedra tako da je bum (deblenjak) u sredini; za vjetrove gdje ne postoji višak sile, ovo je odličan početni položaj namještanja jedra.
• Namjestite položaj klizača (kut škote u kokpit) tako da najgornja letva bude paralelna s bumom.
• Pritegnutost zadnjeg poruba namještajte prema otklonu kormila, što brod bježi više u vjetar, porub jedra moramo otpuštati.
• Pri ovakvom, nazovimo ga normalnom srednjem vjetru, položaj najveće dubine trebao bi se nalaziti na 50% dužine jedra.
• Natezanjem jedra uz jarbol, dubina jedra bježi naprijed; vodite računa da jedrilica u jedrenju uz vjetar bolji kut i brzinu postiže s dubinom jedra koja ne ide dalje od 50%.
• Za lagani vjetar ili jedrenje s valovima u pramac, namještamo punije jedro popuštanjem pritega po bumu i obratno.
• Za uvjete jedrenja bez valova ili po izrazito jakom vjetru, svijamo jarbol krmenim zaputkom kako bi jedro bilo što pliće.

Jedrenje niz vjetar

• Glavno jedro treba otpuštati preko škote dok se ne počne prazniti uz jarbol. Ovako otpuštenim jedrom povećavamo izloženu površinu jedra na vjetar kao i silu poriva samog jedra.
• Otpuštamo jedro po bumu te priteg buma da bi jedro dobilo veću silu poriva koju ovaj put umjesto u naginjanju koristi u kretanju. Po bumu jedro ne otpuštamo potpuno da ne bismo izgubili na površini jedra, a priteg buma otpuštamo da donekle opustimo zadnji porub, ali ne toliko da potpuno otvorimo jedro.
• U uvjetima jakog bočnog vjetra, ne otpuštamo jedro po bumu da ne bismo pojačali prihvaćanje u vjetar, ali stalno držimo mornara na škoti jedra da bude spreman za otpuštanje ako dođe do nekontroliranog prihvaćanja.
• Ako pri jurnjavi niz vjetar po jakom vjetru ne možemo više kontrolirati jedrilicu, pritegnemo malo škotu da smirimo brod.
• Pri slabijem vjetru, u jedrenju niz vjetar, postavimo jednog člana posade da pridržava bum da se ne bi vratio u kokpit zbog djelovanja prividnog vjetra.
• Pri jedrenju spinakerom, član posade koji radi na škoti glavnog jedra mora pratiti rad posade na tangunu zbog promjene smjera vjetra, zapravo pratiti tangun položajem buma kao njegovim produžetkom

⇑ Na prekrasnoj Ljubovoj fotografiji vidimo jedriličare u “kraljevskoj” olimpijskoj klasi Finn u jedrenju u vjetar. Fotografija je snimljena za vrijeme svjetskog prvenstva u Splitu 2006 godine. Svaki od finaša posjeduje poseban karbonski jarbol čiju savitljivost prilagođava svom stilu jedrenja, težini i ponekad dizajnu jedra. Podaci o savitljivosti jarbola često se čuvaju kao posebna osobna tajna. O savitljivosti jarbola ovisi i sam izgled - brzina jedra u različitim uvjetima.

iz knjige "Jedrenje - mornarske vještine" Emila Tomaševića

Knjige nema u slobodnoj prodaji, ali je dostupna svim polaznicima Ultra škole jedrenja