U prognozama vremena uvijek se navodi i brzina vjetra, a kada se govori o jačini, obično se spominje snaga mora koja se mjeri visinom valova (u metrima) ili procijenjenim stanjem u boforima (Bf).
U čemu je zapravo stvar? Sigurno je da bi nas vilica puno više zaboljela kad bi je pogodila šaka boksača teške kategorije, nego li šaka boksača pero kategorije, iako su zamahnuli jednakom brzinom.
Slično tome, na površinu mora različito djeluju hladan i teži vjetar naspram toplog i lakšeg, iako pušu jednako brzo. Upravo zbog toga, bura ili tramontana brzine 12 čv postižu isti učinak na stanje mora kao jugo brzine npr. 15 čv. Točna brzina i smjer vjetra mjere se anemometrom, a Beaufortova ljestvica jačine vjetra služi upravo procjenjivanju učinka vjetra i tek posredno, procjeni njegove brzine.
Da biste mogli procijeniti snagu vjetra, što je u jedriličarskim počecima veoma važno, donosimo Beaufortovu ljestvicu s jačinama od 1 do 12 Bf, s pripadajućim brzinama vjetra u čvorovima i s opisom stanja mora. Ova ljestvica nije sasvim precizna i ne postoji mjerni instrument koji bi pokazao koliko je u nekom trenutku bofora, ali pomorci se pomoću nje lako i bez zabune sporazumijevaju.
Stoga i nije čudno da su još nedavno u službenoj prognozi vremena davali umjesto brzine, jačinu vjetra u boforima.
⇑ Beaufortova ljestvica stanja mora u pravilu je rađena za velika i otvorena mora pa (njeni opisi izgleda mora u određenoj stepenici od 1 do 12) više odgovara Atlantiku ili otvorenom Mediteranu, nego malom moru poput našeg Jadrana ili kanalima između otoka. U pravilu, veličina i snaga valova na Jadranu zaostaju za snagom i brzinom vjetra, jer valovi u manjim prostorima nemaju dovoljno mjesta i dubine da bi se razvili u prave morske planine kakve često srećemo na oceanima.
STANJE MORA
Zapamtite, stanje mora uvijek treba procjenjivati na osnovi uočenih pojava na morskoj površini, odnosno na osnovi visine mora. Idealna tablica stanja mora odnosi se isključivo na potpuno razvijeno more, tj. kada su ispunjeni uvjeti minimalnog prostranstva i minimalnog trajanja vjetra. U slučaju ograničenja jednog od faktora, govorimo da su valovi djelomično razvijeni. To je npr. slučaj za sve vjetrove na Jadranu, osim za jugo. Da bi se ispravno očitalo stanje mora, potrebne su posebne tablice za zatvorena mora ili tablicu stanja mora valja uklopiti u Boforovu skalu.
|
Bf
|
Opis vjetra | čv | m/s | km/h | Opis mora |
| 0 | Tišina | 1 | 0.0 - 0.2 | 0 - 1 | More mirno i glatko poput zrcala. |
| 1 | Lahor | 1 - 3 | 0.3 - 1.5 | 2 - 5 | Mreškanje površine mora. |
| 2 | Povjetarac | 4 - 6 | 1.6 - 3.3 | 6 - 12 | Kratki valići, krijeste valova još su prozirne i ne lome se. |
| 3 | Slab vjetar | 7 - 10 | 3.4 - 5.4 | 13 - 19 | Kratki valići ali izrazitiji, krijeste se počinju lomiti. |
| 4 | Umjeren vjetar | 11 - 16 | 5.5 - 7.9 | 20 - 28 | Manji valovi. Valovi sve duži, pjena česta. |
| 5 | Umjereno jak vjetar | 17 - 21 | 8.0 - 10.7 | 29 - 38 | Umjereno valovi s pjenom, moguć morski dim. |
| 6 | Jak vjetar | 22 - 27 | 10.8 - 13.8 | 39 - 49 | Veliki valovi, bijele krijeste svuda su rasprostranjene. |
| 7 | Vrlo jak vjetar | 28 - 33 | 13.9 - 17.1 | 50 - 61 | Bijela pjena javlja se u dugim prugama. |
| 8 | Olujni vjetar | 34 - 40 | 17.2 - 20.7 | 62 - 74 | Umjereno visoki valovi. Od vrhova krijesta otkidaju se vrtlozi morskih kapljica. |
| 9 | Oluja | 41- 47 | 20.8 - 24.4 | 75 - 87 | Visoki valovi, debele pruge pjene niz vjetar, morski dim može umanjiti vidljivost. |
| 10 | Jaka oluja | 48 - 55 | 24.5 - 28.4 | 88 - 102 | Izrazito visoki valovi s velikim krijestama. Cijela površina mora ima bijeli izgled. Vidljivost umjereno smanjena. |
| 11 | Teška oluja | 56 - 63 | 28.5 - 32.6 | 103 - 117 | Neuobičajeno visoki valovi. Posvuda se krijeste valova pretvaraju u pjenu. Vidljivost smanjena. |
| 12 | Orkan | 64 - 71 | 32.7 - 36.9 | 118 - 133 | Zrak je ispunjen morskim kapljicama, a more je potpuno bijelo. Vidljivost je bitno smanjena. |
⇑ Ljestvicu jačine vjetra i mora ustanovio je Engleski admiral Francis Beaufort, glavni hidrograf britanskog admiraliteta, aktivni sudionik pomorskih bitaka za prevlast Carstva i to u najkrvavijem periodu od 1800. do 1812. godine. S obzirom na silu kojom more i vjetar djeluju na brod, ljestvica je podijeljena na mjere 1 do 12. Imala je veoma praktičnu uporabu u kraljevskoj mornarici kada su kapetani jedrenjaka morali pravdati admiralitetu štetu na jedrima i opremi izazvanoj nesmotrenom plovidbom. Unošenje snage vjetra i mora u brodske dnevnike po spomenutoj ljestvici zadržalo se i u današnje doba.
iz knjige "Jedrenje - mornarske vještine" Emila Tomaševića
Knjige nema u slobodnoj prodaji, ali je dostupna svim polaznicima Ultra škole jedrenja
