Uz ova objašnjenja, prelazimo na pomorsku kartu koju koristimo u našoj terestričkoj navigaciji. Nazivamo je Mercatorovom kartom, po flamanskom matematičaru i geografu Gerardusu Mercatoru (pravim imenom Gerhard Kremer, 1512-1594), koji je prvi precizno ucrtao obrise kopna i mora na papir. Od navigacijskih publikacija, kad smo već kod nabrajanja, na brodu treba imati peljar područja kojim plovimo, popis svjetionika, nautičke tablice, a možda i nautički godišnjak te tablice morskih mijena. Stari Mercator
iskoristio je sve prednosti tzv. valjkaste projekcije, u kojoj su meridijani međusobno paralelni i jednako razmaknuti u svim geografskim širinama. Kod ove projekcije, paralele su paralelni pravci okomiti na meridijane i nejednako su razmaknute. U visokim geografskim širinama ovakve se karte ne upotrebljavaju u navigaciji zbog deformacije likova (sjetite se Mercatorove karte svijeta na kojoj je Grenland velik kao Afrika, iako je ona od njega u stvarnosti gotovo četrnaest puta veća, uzme li se u obzir i grenlandski led, a 88,7 puta uzme li se u obzir samo grenlandsko kopno).

⇑ Ilustracije pokazuju nastajanje karte valjkaste projekcije, koja je komforne za navigaciju. Ovakvu projekciju upravo je usavršio stari matematičar Gerardus Mercator pa je po njemu i dobila ime Merkatorova projekcija i karta. Karta je komforna za navigaciju - drugim riječima, kutovi i udaljenosti odgovaraju prirodi. Ovakva projekcija ima grešku širenja objekta u višim širinama pa karta svijeta u ovoj projekciji izgleda poprilično netočno. Npr. Kanada je puno veća od SAD-a, što u naravi nije istina. Da bi nam udaljenosti na karti odgovarale onima u prirodi, potrebno je mjeru na karti uzimati na mjerilu geografske širine na kojoj i uspoređujemo udaljenost!

Veličina Mercatora je u tome što je prvi matematičkim putem proračunao na koju udaljenost od ekvatora, odnosno od susjedne paralele, treba postaviti iduću da bi karta bila komforna za navigaciju.

Kažemo komforna za navigaciju jer kutevi u prirodi odgovaraju kutevima na karti, a udaljenosti u prirodi odgovaraju udaljenostima na karti, uz malu i poznatu grešku geografske
širine ili tzv. sec φ.

Ovu grešku u praksi jednostavno izbjegavamo tako da udaljenosti na karti mjerimo na skalama širine i to, što je važno, u visini udaljenosti koju tog trenutka mjerimo s karte. Naravno, na pomorskoj karti orijentiramo se tako da nam je sjever gore, a istok desno.

Kad smo već kod kuteva, zapamtite njihove definicije i prikaz sa slike pa nećete imati problema u vođenju terestričke navigacije. Kurs pravi (kp) je kut između sjevernog kraja sjeverojužnice i uzdužnice broda, a računa se od 0 do 360 stupnjeva. Označava nam pravac kretanja plovila i očitavamo ga s brodskog kompasa.

Pramčani kut je kut između uzdužnice broda i smjera iz oka promatrača prema nekom objektu; računa se od 0 do 180 stupnjeva po desnoj i po lijevoj strani.

Azimut pravi je kut između sjevernog kraja sjeverojužnice i smjera iz oka promatrača na promatrani objekt, a mjeri se od 0 do 360 stupnjeva. Koristimo ga za dobivanje pozicije na karti. Možemo ga dobiti pribrajanjem desnog pramčanog kuta kursu ili oduzimanjem lijevog pramčanog kursa u trenutku snimanja. Prilikom smjeranja smjernim kompasom, dobivamo izravno azimut kompasni.

Kako vidimo, postoji razlika između pojmova kompasni i pravi (npr. kurs pravi i kurs kompasni), a javlja se zbog dvostrukog otklona koji ruža magnetskog kompasa najčešće ima u odnosu na položaj stvarnog Sjevernog pola. Prvi od dvaju otklona javlja se zbog djelovanja zemaljskog magnetizma koji u određenim područjima otklanja magnetsku iglu za kut poznate vrijednosti. Ova se vrijednost za određeno područje plovidbe očitava s pomorske karte kao vrijednost varijacije i mijenja se godišnje. Podatke o promjeni također čitamo iz rubrike s karte, postavljene najčešće u kompasnoj ruži, odnosno za lakšu orijentaciju, u krugu smjerova ucrtanih na karti.

Drugi otklon se događa zbog djelovanja brodskog magnetizma i na njega moramo posebno pripaziti plovimo li na željeznom brodu.

Podatke o ovom drugom otklonu, koji se u mornarici naziva devijacijom, možemo naći u tablici devijacije koja se radi za svaki veći željezni brod (odnosno kompas) testiranjem uz pomoć pokrivenih smjerova.

iz knjige "Jedrenje - mornarske vještine" Emila Tomaševića

Knjige nema u slobodnoj prodaji, ali je dostupna svim polaznicima Ultra škole jedrenja