Možda vam je čudno što ovu malu školu jedrenja započinjemo s Egipćanima i Vikinzima, ali principi po kojima danas jedrimo ne razlikuju se bitno od onih koje su postavili ti davni mornari.
Porinućem izdubljenog debla ili splavi, čovjek je ušao u novi medij - vodu, ali osvojio ga je tek kad je iskoristio još jedan medij - zrak, odnosno vjetar. Sada je plovio lakše i dalje, postupno unaprijeđujući plovilo, jedro i vještinu jedrenja. Plovidba uz pomoć vjetra potpuno je nov osjećaj koji onoga što jedri u potpunosti osvaja, do ovisnosti.
Prapočeci jedrenja sežu unatrag 4000 godina, kada egipatski trgovci u uzvodnoj plovidbi Nilom koriste jedra od papirusa da bi svladali struju moćne rijeke. Od tada do danas ljudi koriste jedra da bi prebrodili udaljenosti, ribarili, trgovali, ratovali, otkrivali nove zemlje i područja, živjeli na moru i od mora. Stotinama godina, civilizacije su jedna za drugom usavršavale svoje brodove i tehnike jedrenja, ploveći sve dalje i podižući na obalama mora i oceana nova uporišta, a oko njih su se formirale nove zajednice pa i cijele države, koje su ovisile o toj vještini.
⇑ Grčka vaza iz otprilike 530. godine pr.n.e. prikazuje tipične grčke brodove tog doba s kojima je Piteja, prvi veliki pomorac, doplovio i do skandinavskih zemalja
Pisana povijest plovidbe jedrima bilježi feničke hipose, ratne brodove s glavom konja, s četvornim jedrima, uske opasne i brze, te gauloje, nešto šire trgovačke brodove koji su plovili cijelim Mediteranom. Grci nastavljaju s tom tradicijom, a Rimljani grade nešto veći brod koji se naziva artemon, opskrbljujući ga i manjim kosim jarbolom na pramcu na kojem razapinju četvorno jedro koje im smiruje brod za vrijeme oluje i olakšava kormilarenje.
⇑ Prikaz rimskog trgovačkog broda datiran u 1/2. st. sačuvan je na unutrašnjem zidu drugog kata zvonika crkve Sv. Stjepana u Starom Gradu na Hvaru
Nešto kasnije na sjeveru se javljaju Vikinzi koji prvi grade plovila s “dvostrukim dnom”, čvrste brodove na jedra kojima isplovljavaju u svoje trgovačko-ratničke pohode. Tako postaju vjerojatno i prvi Europejci koji se iskrcavaju na američko tlo. Njihovi se brodovi pokreću uglavnom velikim četvornim jedrima pa kod vjetra u pramac još uvijek koriste vesla.
⇑ Vikinzi prvi grade plovila s “dvostrukim dnom”, čvrste brodove na jedra kojima su po nekim pretpostavkama uspjeli preploviti Pacifik i iskrcati se na američko tlo. Njihovi brodovi osim vesala za pokretanje koriste velika četvorna jedra.
iz knjige "Jedrenje - mornarske vještine" Emila Tomaševića
Knjige nema u slobodnoj prodaji, ali je dostupna svim polaznicima Ultra škole jedrenja
