Iskoristimo izboj propelera

Sila izboja javlja se i u manovrama motorom. Možda ćete se zapitati zašto govorimo o motoru kad je ovo škola jedrenja. Pa, ako ovog ljeta odlučite iznajmiti jedrilicu, normalno je da ćete pristajati pomažući se motorom, budući da niste u školi, nego kao i vaša posada na godišnjem odmoru.
Drugo, ideja vodilja nam je da od vas s vremenom stvorimo potpune skipere, a vjerujte da normalan pomorac nije onaj koji u marini prepunoj skupih jahti pri olujnom vjetru na jedinom preostalom mjestu traži potvrdu svojih znanja pristajući pod punim jedrima, uz rizik ne samo za svoj ili unajmljeni brod već i za ostale brodove. 
Stoga prije nego što prijeđemo na osnovne priveze na jedra koje morate poznavati, ako ništa drugo, a ono za slučaj kad motor otkaže, evo nekoliko riječi o silama koje stvara propeler.
Za razliku od privezivanja na jedra, motorom možete u svakom trenutku birati brzinu kojom se krećete i, što je još važnije, u pravom trenutku lako zaustaviti brod. Pri ovakvim manovrama jedna je od osnovnih stvari na koje morate paziti upravo izboj krme zbog vrtnje propelera.

⇑ Ilustracija prikazuje djelovanje sila otpora vode na vrtnju dvokrakog propelera. Krak propelera u dubljoj vodi ima veći otpor pa je rezultanta svih sila izboj propelera udesno, vektor R. Na slici je prikazan desnokretni propeler u vožnji naprijed, što znači zbijanje krme do postizanja brzine, udesno. Desnokretni propeler u vožnji unatrag okreće se u lijevu stranu i ima početni izboj krme lijevo. Kod ljevokretnog propelera, situacija je naravno, potpuno obrnuta.

Izboj krme zbog rada propelera nastaje zbog povećanja gustoće vode. U trenutku kad usporite ili potpuno zaustavite brod, najdublje krilo propelera uronjeno je za svoju duljinu dublje od ostalih dijelova propelera i u okretanju kroz vodu nailazi zbog veće gustoće na veći otpor. Upravo taj otpor uzrokuje izbijanje krme u smjeru vrtnje propelera ili u smjeru otpora najdonjeg krila. Ovo izbijanje nazivamo izboj propelera i obilato ga koristimo u manovrama, odnosno okretanju broda bez brzine.
Kod jedrilica, koje u pravilu imaju manje propelere i slabije motore, ovaj izboj ima nešto manji utjecaj pa vam ni neki bolji jedriličari neće znati dati teorijsko objašnjenje jer puno više osjećaju utjecaj kormila i vjetra. No, ako ne znate zašto je brod nakon mirovanja te naglog prekreta motorom otišao u stranu kojoj se niste nadali, zapitajte se koji izboj propelera zapravo imate.
Nije teško zapamtiti da desnokretni propeler u vožnji naprijed, pogotovo u početku, izbija krmu u desnu stranu. U vožnji unatrag, tj. krmom, desnokretni propeler postaje zapravo ljevokretni i baca krmu ulijevo. Kod ljevokretnog propelera stvar je, naravno, obrnuta.

⇑ Na slici vidimo školski brod Duh Ultre koji demonstrira pristajanje - vožnju krmom. Na slici možete vidjeti da se brod kreće velikom brzinom. Ovakvom brzinom se krećemo u slučaju nepovoljnog izboja propelera za privez. U tom slučaju, brod daleko od mjesta pristana zalijećemo krmom bez obzira gdje nas izboj tjera. Čim uhvatimo dovoljno brzine zaustavljamo okretanje propelera - izboj prestaje, brod počinje slušati kormilo i daje nam priliku da ga usmjerimo gdje želimo i uplovimo na mjesto koje bi inače za izboj bilo nepovoljno.

Zbog svega ovoga, kad prvi put isplovite na nepoznatom brodu, zavozite naglo naprijed, pogledajte gdje vam prije nego se ustalite u vožnji bježi krma i zapamtite imate li ljevokretni ili desnokretni propeler.
U slučaju desnokretnog propelera - ako s obzirom na vjetar i mjesto koje imate na raspolaganju možete birati - vezujte se lijevim bokom na obalu. Na taj način, kad pred samom obalom zavozite naglo krmom, bacit će vam krmu ulijevo i brod će se kao po koncu postaviti paralelno s obalom.
Ako brod okrećete u malom prostoru, u slučaju desnokretnog propelera okrenite ga opet preko lijevog boka, jer ćete tako naglim impulsom naprijed lako izbijati krmu u desnu stranu, odnosno okretati pramac ulijevo. Laganom korekcijom vozeći unazad
praktički zaustavljate brod u pola njegove dužine i u dva do tri impulsa okrećete brod oko svoje osi.
Kod ovakve vrste priveza, važno je doći tik uz obalu, i imati osjećaj za brzinu broda. Brzina mora biti tolika da brod reagira na pokrete kormila.

• Brod miruje, nalazimo se u skučenom prostoru marine. Javila se potreba da okrenemo brod po dužini, ali zbog gužve, možemo se okrenuti jedino preko desnog boka koji ne odgovara povoljnom okretu preko lijevog boka (desnokretni propeler). Stoga idemo u manovru vozeći sasvim lagano naprijed.

• Polagano dodajemo okretaje od vožnje naprijed do sasvim lagano naprijed (zbog negativnog izboja).

• Naglo napravimo prekret i idemo s pola snage unazad (izboj je pozitivan - krma ulijevo). U trenutku kad brod krene unatrag, okrećemo kormilo naglo i potpuno obratno od prethodnog položaja (krmom ulijevo).

• Kada smo dovoljno okrenuli brod i počeli gubiti na prostoru, činimo prekret motorom lagano naprijed; pri tome, čim se brod zaustavio u kretanju prema nazad, okrenuli smo kormilo potpuno udesno.

• Jedrilica je sad već u protukursu, vozimo lagano naprijed dok ne zaustavimo brod u kretanju krmom prema obali. Krmom smo tik uz obalu spremni za skok, manovra je gotova.

Osnovni detalj o kojem treba voditi računa pri ovakvim manovrama je da okretanje kormila mora kasniti za prekretom stroja točno onoliko koliko brodu treba da iz vožnje naprijed krene u vožnju krmom i obratno. Da bismo pravilno odredili stranu preko koje ćemo okretati brod, poželjno je prije početka manovre utvrditi smjer vjetra i struje te prostor koji nam je na raspolaganju.

Pristajanje bočno uz obalu

Prije pristajanja, važno je postaviti dovoljno bokobrana na bok kojim pristajemo. Od priveznog uževlja, unaprijed treba pripremiti pramčani konop, krmeni konop i krmeni spring. Iskače li posada s priveznim uževljem na obalu, treba je pripremiti da čeka na boku kod pripona te da iskače tek u trenutku kad je brod bokobranima dodirnuo obalu.

• Nekoliko dužina prije mjesta priveza okrećemo pramac u prvu trećinu mjesta priveza te pod kutem od oko 25-30 stupnjeva prilazimo obali.
• Kad se približimo pristanu na minimalnu udaljenost, brod lagano okrećemo udesno, a strojem vozimo sasvim lagano naprijed.
• Zaustavljamo stroj u neutralan položaj i dopuštamo brodu da se pomiče lagano naprijed, pazeći uvijek da ima dovoljno brzine da bi nas kormilo slušalo.
• Pramcem okrećemo brod tik uz pristan, a kad je već gotovo poravnat s obalom, naglo radimo prekret te vozimo s pola snage unatrag, ispravljajući kormilo u sredinu.
• Kad brod s postavljenim bokobranima stane uz obalu, pri-vezujemo pramčani i krmeni konop te pritežemo krmeni spring i smirujemo brod. Krmeni spring je važan jer ne dopušta brodu da ide unatrag i ne dozvoljava da pramac udari u obalu.
• Naknadno razmještamo bokobrane na pozicije koje bolje štite brod pa pritežemo i namještamo konope tako da brod stoji pritegnut paralelno s obalom.

⇑ Uplovljavanje motorom na bočni vez

Isplovljavanje s bočnog veza

Prije isplovljavanja s bočnog priveza vožnjom unatrag, potrebno je na pramac jedrilice postaviti dodatne bokobrane koji će osigurati da se manovra izvrši bez oštećenja broda.

• P otrebno je otpustiti svo uževlje, osim pramčanog springa, koji treba provući dvostruko, postaviti dodatne bokobrane na vrh pramca, kormilo postaviti u desni položaj i stroj pokrenuti lagano naprijed.
• Kada se brod dobro nasloni na bokobrane, nategne spring i krmu dovoljno odvoji od obale, zavozimo strojem sasvim lagano unatrag i izvučemo spring s obale.
• Kad se jedrilica dovoljno odvoji od obale, činimo lagani prekret, prelazimo na vožnju lagano naprijed i udaljavamo brod od obale.

⇑ Na ilustraciji vidimo korištenje pramčanog springa za udaljavanje krme od obale. Važan detalj su bokobrani na pramcu i lagana vožnja prema naprijed. U drugom dijelu ilustracije spring je skinut, lagano vozimo unatrag i udaljavamo se oprezno od obale.

iz knjige "Jedrenje - mornarske vještine" Emila Tomaševića

Knjige nema u slobodnoj prodaji, ali je dostupna svim polaznicima Ultra škole jedrenja