8. studenog 2020. iz Les Sables d'Olonne startao je Vendee Globe, a dok ovo čitate (početak siječnja 2021.) flota već okreće Rt Horn i kreće u posljednji sprint prema cilju.

Dizajner jedara za klasu Optimist, Mike Marshall, napisao je kratki vodič o prepoznavanju „brzih“ od „sporih“ nabora na jedrima.

Nebrojeno puta jedriličari, treneri ili roditelji pitaju se „Kako da odlučimo koje je jedro za Optimista najbolje kupiti?“. Da bi se odgovorilo u obzir se mora uzeti više važnih elemenata, nekih važnijih od drugih. Po redu važnosti to bi bili slijedeći: masa jedriličara, očekivana snaga vjetra i konstrukcija jedra.

Tri su izvora snage koju razvija genova: upadni kut, dubina jedra i zakrivljenost stražnjeg poruba. Prvi je cilj da se dobije željena ukupna snaga, a kao drugo, da se postigne ispravna kombinacija snage iz svakog od izvora prilagođena pojedinim uvjetima.

Mislim da je u nekim člancima vezanim uz ORC bilo riječi o računalnim modelima jedrilica koji služe optimiziranju njihovih performansi, odnosno pomoću kojih se izrađuju "svjedodžbe" pomoću kojih se na kraju jedrenja, na osnovu podataka o regatnom polju i specifikacijama pojedine jedrilice, određuje koja jedrilica je zauzela koje "korigirano" mjesto.

Pravilna reakcija na reful je kritična za postizanje optimalnih performansi. Najbolja reakcija je promjenom trima da se promjena prilagodi promjeni kuta prividnog vjetra. Evo i zašto...

U pretprošlom članku definirana su tri izvora snage: upadni kut vjetra, dubina jedra i zakrivljenost stražnjeg poruba, dok je u prošlom objašnjena zakrivljenost i njen utjecaj na performanse.

U članku Kontrola snage jedara u jedrenju u orcu definirana su tri izvora snage u jedrima: upadni kut vjetra, dubina jedra i zakrivljenost stražnjeg poruba (twist). Ovdje će fokus biti na zakrivljenosti i njegovom utjecaju na snagu i performanse.

Razumijevanje i kontroliranje snage u jedrimaje ključno za optimizaciju performasi jedrenja u orcu.