U mnogim klasama je ograničen broj flokova koji se smiju ponijeti na more, a neke od njih čak dozvoljavaju samo jedan flok. Ovakva ograničenja pred natjecatelje stavljaju dodatni izazov u pronalasku različith načina maksimiziranja snage po laganom vjetru. Jedan od ključnih načina podizanja snage je manipulacija krivuljom prednjeg poruba jedra, odnosno smanjivanjem i povećavanjem tenzije u prednjem štraju ili tuff luffu.

 

Kako krivulja prednjeg štraja utječe na sve, od brzine do kuta

Krivulja prednjeg poruba može se opisati kao udaljenost između sredine prednjeg štraja ako je on savršeno ravan i stvarnog položaja te srednje točke za vrijeme jedrenja. Najbolji trenutak za procjenu ovog podatka je jedrenje u orcu i usporedba dubine spomenute krivulje u odnosu na jarbol.
Kad je prednji porub dublji, odnosno tenzija u štraju manja, ne dobiva se krivulja samo u prednjem dijelu floka, već se mijenja i oblik floka u stražnjem dijelu. Posljedica je da se prednji i stražnji porub floka približavaju, odnosno da flok postaje dublji.


Kako povećati krivulju prednjeg poruba

Najvažniji načini kontroliranja prednjeg štraja su tenzija u sarćama, nategnutost škote glavnog jedra, a u nekim slučajevima i s duljinom prednjeg štraja.
Prva pretpostavka bi bila da je duljina prednjeg štraja primarna varijabla, ali to je slučaj samo s jedrilicama čiji jarboli prolaze kroz palubu i naslanjaju se na kobilicu, poput Farra 40, ali to je ograničeno mogućnostima pomicanja na peti jarbola i dijelova koji su između palube i jarbola. Na ovakvim jedrilicama produbljavanje prednjeg štraja odvijanjem "štiranta" - zatezača ili "dodavanje rupica" prebacivanjem štifta u drugi položaj može biti efektniji način povećavanja krivulje prednjeg poruba. S druge strane u nekim klasama, poput J24, najveća duljina prednjeg štraja je propisana, pa je na taj način limitiran ovakav način namještanja. Također, na svim klasama postoje dobri praktični razlozi zašto se ne smije pretjerivati s popuštanjem prednjeg štraja, a jedan od njih je negativan efekt na oblik glavnog jedra.
Po laganom vjetru, najbolja opcija namještanja prednjeg štraja, nevažno da li jarbol završava na palubi ili na kolombi, je regulacijom tenzije sarći (pripona).
Veća tenzija poteže jarbol prema krmi - pod pretpostavkom da su palubni okovi za koje se hvataju sarće iza jarbola. Ako su unutarnje sarće više prema krmi, one će imati veći učinak, a na jedrilicama s križevima koji su zakrivljeni prema krmi (J24, J70, Melges 24) vanjske sarće će doprinijeti željenom efektu.
Drugi način da se poveća krivulja prednjeg štraja je smanjivanje tenzije u škoti glavnog jedra. Ako je jarbol krut, trimanjem škote glavnog jedra brzo se dobije efekt povećanja tenzije u prednjem štraju i smanjenje njegovog progiba.
Idealno, po nestabilnim uvjetima laganog vjetra, kad se popusti škota glavnog jedra u trenutku slabljenja refula, može se primijetiti da se javlja krivulja u prednjem štraju u smjeru zavjetrine, a u floku se osjeti dobivanje na snazi. Ako ne dobivate takvu reakciju kad popuštate za vrijeme slabljenja refua, npr. na J70, to znači da je tenzija u sarćama prevelika.
Drugi način provjeravanja da li je tenzija u sarćama prevelika je da se promatra stražnji rub jarbola dok se jedri u orcu. Ako se može primijetiti javljanje zakrivljenosti sredine jarbola prema zavjetrini, to je dobar znak da imate dobru tenziju u sarćama.
Laškavanje elemenata snasti nije jedini način dobivanja krivulje u prednjem štraju. Na nekim klasama dodaju se blokovi između stražnjeg ruba jarbola i palube, kod drugih dodaju klinovi ispod pete jarbola. Npr. na Šljuci, isti efekt dobivate pomicanjem jarbola prema naprijed (jarbol stoji na odgovarajućem klizaču). Kod J24 možete pomaknuti petu jarbola prema krmi, a kod nekih možete birati što od navedenog da napravite.
Prilikom formiranja progiba prednjeg štraja, mjesto najveće dubine floka se pomiče prema naprijed. Da bi se to kompenziralo i dubina zadržala u stražnjem dijelu, potrebno je popustiti tenziju u podigaču, posljedica čega je stvaranje dodatne snage. Ako povećate progib pramčanog štraja, a podigač floka ostane prenategnut, posljedica će biti stvaranje "skale" na prednjem porubu floka i ulani dio floka postaje predubok, tako da se neće dobiti željeno povećanje opće snage. Pravilno je ako se dobiju horizonatalni nabori duž prednjeg poruba floka.


Što progib prednjeg štraja radi obliku jedra

Kako se povećava zakrivljenost prednjeg štraja prednje jedro postaje dublje i snažnije. Ako vam jedrilica ne razvija dovoljno snage ovo može činiti značajnu razliku kad se dođe do potrebe za razvijanjem brzine, pogotovo po valovitom moru.
Druga velika posljedica povećanja progiba prednjeg štraja je promjena u kutu jedrenja orce. Sredina prednjeg poruba floka doživljava pomak u smjeru zavjetrine jednako kao i prema krmi. U isto vrijeme sredina stražnjeg poruba prednjeg jedra lagano se rotira prema unutrašnjosti jedrilice, a posljedica je poboljšanje kuta jedrenja u orcu.
Kad osjetite da s eu jedrima razvija rpeviše snage (overpowered), zakrivljenost prednjeg štraja postaje problem, a koji se po uputama za trimanje obično rješava s povećanjem tenzija u cijeloj snasti kako raste snaga vjetra.


Što previše progiba prednjeg štraja radi obliku jedra

Nekad dobre stvari može biti i previše. S previše progiba prednjeg štraja stražnji porub prednjeg jedra se rotira previše prema sredini jedrilice, postaje preosjetljiv na promjene u tenziji škotine i prelagano dolazi do gubitka na brzini. Jednako problematično postaje i to što upadni kut postaje preekstreman; kad se zapoja da se dobije na brzini također je potrebno popustiti škotinu da se oslobodi dio preopterećenja u prednjem jedru.
Drugi problem je što upadni kut vjetra previše varira na različitim visinama floka. Također se može vidjeti i "stepenica" na prednjem porubu floka - ovisno o tenziji u podigaču, a sredina jedra postaje preplitka i ne stvara dovoljno snage.


Lagani vjetar i mirno more

Idemo vidjeti kako bi ovo funkcioniralo u uvjetima laganog vjetra s mirnom morskom površinom. Kao i uvijek, najvažnije je da se stvori snaga u jedrima, a stvaranje krivulje u prednjem štraju je najjednostavnija i najdirektnija metoda stvaranja trbuha u floku.
Ovdje je zanimljiv scenario u kojem sredina prednjeg poruba floka ima bolji upadni kut vjetra i zbog tog upadnog kuta i rotacije sredine stražnjeg poruba prema sredini jedrilice, može se jedriti s nešto boljim kutem u orcu bez treperenja floka ili gubitka povoljnog strujanja vjetra preko prednjeg dijela floka.
Ako ste ovaj setup napravili na pravilan način, važno je da ste sigurni da su "špije" na stražnjem porubu floka ravne 90 do 100% vremena, jer je to znak da vjetar struji preko floka. Na ovaj način možete testirati maksimum svog trima tako što ćete polagano pritezati škotinu dok ne primijetite da su špije na stražnjem porubu floka polagano usporile, a tada popustite škotinu dok se špije ponovno ne izravnaju. Na ovaj način dobivate raspon rada škotine floka, a to je na nekim jedrilicama samo oko par centimetara.
Važno je da se nastojite zadržati na maksimumu tenzija u snasti za ove uvjete i da pronađete postavke koje najbolje odgovaraju vašem stilu jedrenja. Također, budite sigurni da se jarbol bočno savija na visini križeva, a to je znak da se jarbol može izviti i prema naprijed jednako kao i u zavjetrinu. Prednje izvijanje stvara pliće glavno jedro koje se može privući bliže sredini jedrilice, a to također pomaže u poboljšanju kuta jedrenja.


Lagani vjetar i kratki, oštri val

Kad je u priču uključen i kratki, oštri val, labaviji rig je još uvijek dobar, ali primijetit ćete da će rig pumpati to više što su valovi veći. To je normalno, ali u cilju privremenog smirivanja snasti kad naiđu veći valovi stegnite malo krmeni štraj. To bi trebalo smanjiti pumpanje snasti i prednjeg štraja i dulje zadržati stalan oblik jedara za vrijeme jedrenja kroz valove. Čim prođe taj niz valova popustite krmeni štraj da bi se vratio progib u prednji štraj.
Kod jedrilica koje koriste "in-houlere" (sisteme za privlačenje floka sredini jedrilice) za poboljšanje kuta jedrenja u orcu, budite pažljivi i nemojte pretjerati u tome. Stražnji porub floka može početi gušiti jedrilicu, a posljedica je usporavanje na valovima.

  1. gornja jedrilica ima nategnutiji prednji štraj, a tada flok stvara manju snagu i stvara manji otpor
  2. donja jedrilica ima veći progib prednjeg štraja, a posljedica je dublji flok i veća snaga
  3. pazite na "stepenicu" u prednjem dijelu floka
  4. na ovoj jedrilici je stražnji porub bliže sredini; prevelik progib prednjeg štraja zatvorit će prolaz ("diznu") između floka i glavnog jedra

 

Morate što više eksperimentirati, ne samo s progibom prednjeg štraja, već i s tehnikama rada škotinom. Radite zabilješke što vam radi dobro, a što ne i vrlo brzo ćete usavršiti vještinu korištenja progiba prednjeg štraja.