Hrvatski postaje službenim jezikom u pomorstvu tek nakon sloma Austro-Ugarske Monarhije. Velike društvene i političke prilike nakon Prvog svjetskog rata trasirale su put kojim će se dalje razvijati naša pomorska nomenklatura.
Zbog krutog administrativnog načina na koji se uvodilo to ne tako davno stvoreno novo pomorsko nazivlje, a koje je našim mornarima bilo praktično sasvim nepoznato, javljao se otpor i odbijanje. Taj se otpor još više pojačao u vrijeme Titove Jugoslavije kada su mornare još jače administrativno pritiskali.
U obje se Jugoslavije, i prije i poslije Drugog svjetskog rata, čak predlagalo i kažnjavanje časnika koji su tolerirali uporabu noštromizama u govoru mornara. Na svu sreću, takvih kazni ipak nije bilo. Barem meni nije poznato. Jednako tako javio se i otpor novostvorenom nautičkom nazivlju, a koje se počelo primjenjivati u priručnicima za regatno jedrenje, već od sredine tridesetih godina prošlog stoljeća.
Danas u Republici Hrvatskoj takvoga nepotrebnog administriranja nema. Doduše, ostali su repovi tog otpora u lokalnim slanim legendama, ali to je danas uglavnom samo na razini narativa.
Sintagma nautičko nazivlje veže se uz suvremeno značenje pojma nautika, a to je rekreacijska ili sportska plovidba. Pogledajmo što o nautici pišu naši jezični portali i leksikoni.
Hrvatski jezični portal navodi dva značenja:
nautika:
- ukupnost znanja i vještina koje se bave upravljanjem broda i pomorstvom općenito; navigacija,
- pov. pomorska trgovačka akademija, od grč. nautikós: nautički, naútēs: mornar, naẉs: brod, lađa.
Pomorski leksikon piše ovako:
nautika (grč. preko tal.)
1. → navigacija, 2. stari naziv za škole koje su osposobljavale časnike za obavljanje palubne službe na brodovima trg. mornarice; nautičar je polaznik takve škole.
To citira i portal Hrvatski leksikon, ali dodaje još i točku 3. koja upućuje na → nautički turizam. A natuknica nautički turizam opisana je ovako: turistička djelatnost utemeljena na rekreacijskoj plovidbi jahtama, jedrilicama i gliserima te na odgovarajućoj infrastrukturi.
Anić-Goldsteinov Rječnik stranih riječi bilježi ovo značenje nautičkog turizma: turistički boravak na jahtama uz razne oblike rekreacije.
Uz stara dva značenja za pojam nautika iz Pomorskog leksikona valjalo bi svakako dodati i ovo suvremeno, treće značenje koje se veže za pojam nautički turizam:
Nautika: 3. rekreacijska i sportska plovidba jahtama, jedrilicama i gliserima.
Pođimo dalje. Vrsni splitski jedriličar Emil Tomašević piše: „činjenica je da se ipak u knjigama domaćih autora i u prijevodima više ili manje dosljedno koristi standardna pomorska terminologija pa ćemo i mi imenovati opremu na taj način. Istovremeno, navodimo kad postoje i riječi iz jedriličarskog žargona“ (Tomašević 2007: 23).
Pogledajmo još nakratko terminološki rječnik Hrvatsko pomorsko nazivlje u sklopu projekta Strune Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje u pdf formatu iz 2015. godine, a kojeg je urednik Boris Pritchard.
Nautičkog nazivlja ima znatno manje od 5% u korpusu rječnika, ali ima previše slabosti za tako ozbiljno zamišljen projekt. Primjerice, nije jasno zašto nema izraza nautika, a natuknica nautičar površno je definirana tj. odabran je dio natuknice koji nije najbitniji za definiciju izraza nautičar: „osoba koja se aktivno bavi nautičkim turizmom“.
Kao vrelo definicije naveden je Pomorski leksikon gdje uz natuknicu nautičar piše: 1. Polaznik pom. škole (nautika); nautičar – kadet (pripravnik) za pomoćnika trg. mornarice… 2. Osoba koja se aktivno bavi naut. turizmom ili općenito rekreacijom na moru.
Evo i jednog tehničkog detalja: vrela za definiciju i vrela konteksta nerijetko su duži od same definicije, odnosno konteksta, a i odabiri vrela i konteksta znaju biti upitni.
O nesustavnosti govori i činjenica da svi pojmovi korišteni u promatranoj definiciji nisu definirani. Primjerice, izraz snast uopće nije definiran, a spominje se u definiciji. Kod izraza oputa stoji dopušteni izraz snast, ali oni nisu sinonimi jer je snast nadređeni pojam oputi.
Podređeni pojmovi nisu stavljeni u grozdove, npr. desne i lijeve uzde navedene su samo samostalno, svaka za sebe, ali nema ih pod natuknicom uzda, što bi olakšalo korištenje rječnika.
Nadalje, nejasno je definirana natuknica uzda: „konop za pritezanje jedara prema palubi ili prema krmi u odnosu na smjer vjetra“, a pridodana joj je škota kao žargonizam pa proizlazi da su uzda i i škota istoznačnice, a ne suprotnice.
A da je ovdje riječ samo o uzdi, a ne i o škoti, govori engleski izraz tack. To potvrđuju i engleski izrazi za podređene pojmove desne i lijeve uzde (koje su u rječniku zasebne natuknice): starboard i port tack iako su im pridodani žargonizmi desne i lijeve škote. Inače, nikada nikoga nisam čuo reći npr. da je „jedrilica na desnim škotama“.
Kako u rječniku nema samostalne natuknice škota, ona je nadomještena s dva podređena pojma natuknice uzda, koji su navedeni samostalno, a to su: uzda glavnog jedra i uzda prednjeg jedra s odgovarajućim engleskim prevedenicama: main sheet i jib sheet. Dakle, rječnik nedvosmisleno kaže da je uzda tack, dok uzda jedra znači sheet.
Nađe se još nepreciznih pojašnjenja. Tako su izrazi letanje i okret u vjetar, inače sinonimi, u rječniku opisani nepovezanim definicijama: letanje je „promjena smjera jedrilice pri jedrenju u vjetar prebacivanjem jedra u drugu stranu“, a okret u vjetar je „manevar kojim jedrilica prijeđe s desnih uzda na lijeve uzde i obratno“. Uvjeren sam da ni onaj koji ih je odabrao ne zna da su ta dva izraza istoznačnice.
Jednom riječju, ni terminološki rječnik Strune, ovakav kakav jest, nije nimalo pridonio rješavanju ovoga problema.
Dodatni cirkus nastaje kad se pojašnjavanju pomorskih izraza uhvate novinari i urednici nautičkih časopisa namijenjenih širokoj čitalačkoj publici, uvjereni da suvereno vladaju našom pomorskom terminologijom.
Dakle, potreban nam je nautički rječnik u kojem će biti zastupljeni i općeprihvaćeni žargonizmi, ali ne na način kako je to zamislio Radovan Vidović, a još manje kako je to površno pokušao Joško Božanić s nepostojećom dalmatinskom lingua francom.
Na kraju, svakako valja spomenuti projekt koji vodi Boris Pritchard već više godina, a to je veliki Maritime Dictionary, English – Croatian (Englesko-hrvatski pomorski rječnik) koji možete pogledati na:
https://www.pfri.uniri.hr › IMEC_Proceedings › Rjecnik_Eng_Hrv_2018.
Riječ je o rječniku na Web stranici u PDF formatu iz 2018. godine, a koji se periodično osvježava. Kada se završi i otisne, bit će, bez ikakve dvojbe, naš najbolji englesko-hrvatski pomorski rječnik.
Međutim, kada su u pitanju jedriličarski izrazi, i dalje su ostale stanovite nedoumice i nedosljednosti na desnoj tj. hrvatskoj strani rječnika. Primjerice, dok engleska natuknica tack ima dvije prevedenice: uzdu i škotu, dotle se izrazi port tack i starbord tack prevode samo kao lijeve, odnosno desne uzde, tj. bez škota, ali potonja se ipak javlja u primjeru kod natuknice aback:
„During a tack, the jib was backed and remained aback as the dinghy came onto port tack. Za vrijeme letanja flok smo držali protiv vjetra i ostao je tako sve dok jedrilica nije došla na lijeve uzde / lijevu škotu.“
Natuknica sheet ima također dvije prevedenice, isto kao i natuknica tack, a to su uzda i škota. Slijedi da su izrazi sheet i tack istoznačnice. Sad ti budi pametan.
Zanimljiva je i engleska natuknica brace s tri prevedenice: praća, uzda križnog jedra i privjetrinska uzda, a još je zanimljivija natuknica guy (=brace) s čak četiri prevedenice: privjetrinska uzda špinakera, brac špinakera, škotina tanguna špinakera i privjetrena škota špinakera.
Nakon istih hrvatskih prevedenica za različite konope koje Englezi nepogrešivo razlikuju: tack, sheet, brace i guy slijedi zaključak da kada nismo sigurni kako prevesti naziv pojedinog užeta na brodu dovoljno je reći: „To ti je ili uzda ili škota pa ti sam odaberi“.
Nije jasno zašto oni koji pišu pomorske rječnike nikako ne mogu prihvatiti notornu činjenicu da su uzda i škota dva suprotna, a ne ista konopa, bez obzira što se ova greška provlači već više od šezdeset godina, pa da se konačno raspetlja ova zavrzlama.
Dakle, kad su u pitanju jedriličarski nazivi, u ovom rječniku naĊu se pokoje neujednačenosti i nedostatak jednoznačnosti.
iz knjige "Nenadjedrive priĉe o pomorskom nazivlju"
Dr. sc. Željko Stepanić
*Stavovi izneseni u ovom članku su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije regate.com.hr