Gdynia u Poljskoj je stvarno bila ovog ljeta svjetski centar jedrenja u klasi laser za juniore. Nakon što su standardi završili sa svojim Svjetskim prvenstvom krenulo se s realizacijom programa za Laser 4.7.

Natjecanje je započelo 9. a završilo 17. srpnja.

Hrvatska reprezentacija je bila zastupljena i u muškoj i u ženskoj konkurenciji, a po finalnim rezultatima možemo zaključiti da su nam u ovoj generaciji djevojke vrlo jak adut! Čak četiri od pet je regatu završilo u zlatnoj grupi, dok je najmlađa među njima bila vrlo solidna u srebrenoj grupi. S druge strane momci su bili u svim finalnim skupinama, ali najbrojniji sastav je bio u smaragdnoj grupi.

Konkurencija na regati je bila vrlo brojna. Muška flota je brojila 280 imena na startnoj listi, a cura je bilo 158. Svi su odjedrili po 5 kvalifikacijskih plovova i 6 finalnih.

Po vrhunskim rezultatima već na startu regate u vrh ženske flote plasirala se Uršula Balaš (JD Val, Crikvenica). Njen najlošiji kvalifikacijski rezultat je bilo 31. mjesto, dok su preostala četiri rezultata bila unutar najboljih deset (jedno prvo, dva druga i jedno šesto mjesto). Uz nju je ambiciozno krenula i Sara Muješić (JK Kun, Tkon). Ona je pobijedila u prvom kvalifikacijskom plovu. Zauzela je i još jedno šesto mjesto, ali preostala tri rezultata su bila dosta lošija. Međutim, skupila je dovoljnu bodovnu zalihu da se nije trebala bojati za plasman u zlatnu skupinu.

Druga djevojka iz Crikvenice, Nika Manestar, kiksala je samo u prvom plovu, dok su preostali kvalifikacijskih finiši ibili između 8. i 18. mjesta što je dalo dovoljno dobar prosjek za plasman među najbolje u finalu.

Četvrta djevojka iz zlatne skupine, Mare Milić iz JK Maestral, zauzela je po jedno 4., 5. i 6. mjesto.  Osim tih vrhunskih rezultata osvojila je i jednu crnu zastavu i jednom je finiširala na začelju flote.

Što se tiče finalnih jedrenja, najbolje rezultate je imala Sara Muješić. U šest plovova čak tri rezultata su bila u prvih deset. U konačnici ju je to popelo na vrlo dobro 14. mjesto, dok je ispred nje bila samo Ursula Balas koja je zahvaljujući fenomenalnom otvaranju regate uspjela ostati na visokom 10. mjestu. I Nika i Mare su u finalnoj seriji imale po jedan rezultat unutar najboljih deset, ali to su bili samo pojedinačni bljeskovi. Na kraju zauzimaju 30. i 67. mjesto.

Što se tiče srebrene flote tu je jedrila najmlađa članica naše ženske reprezentacije. Riječ je o Eleonore Borgin, jedriličarki JK Tijat iz Vodica. Prosjek kvalifikacija joj je bio oko 40. mjesta, tako da je plasman u srebrenu skupinu bio neminovan. U ovoj jakosnoj kategoriji rezultati su bili nešto bolji. Jedno 13. mjesto i 6. u posljednjem plovu regate na kraju su je postavili na 17. mjestu ove flote.

Foto: Robert Hajduk

 Šest momaka je s druge strane bilo raspršeno po cijeloj rezultatskoj ljestvici. U finalu smo imali po jednog predstavnika u zlatnoj, srebrenoj i brončanoj skupini, a u smaragdnoj su jedrila trojica.

Roko Stipanović iz JK Clivo, Pula, bio je perjanica naše muške flote. U kvalifikacijama kao da se tražio, ali jedna pobjeda i jedno 9. mjesto plasirali su ga u među najbolje na prvenstvu. U finalu je bio izrazito bolji, ali jedna crna zastava mu je pokvarila nade za bolji plasman od 15. mjesta. U svakom slučaju bravo za Roka!

Jedini u Srebrenoj skupini je bio Marijan Mavar iz JK Galeb iz Kostrene. Otvaranje regate je bilo dosta dobro i sve do petog kvalifikacijskog jedrenja imao je rezultate za plasman u zlatnu skupinu. Ali crna zastava u posljednjem plovu donosi mu hrpu bodova koji su ga povukli unatrag. U nastavku regate jedri nešto lošije. Ulasci u cilj su uglavnom oko 30. mjesta i bodovnu sliku mu poboljšava samo jedno šesto mjesto. Na kraju završava kao 19. u srebrenoj skupini.

Timon Veruš, član JK Zagreb, je jedini predstavnik u brončanoj skupini. Oscilacije u kvalifikacijama, zajedno s crnom zastavom u posljednjem kvalifikacijskom plovu plasiraju ga u treću jakosnu skupinu. U njoj su finiši bili nešto bolji i na kraju osvaja 18. mjesto.

Preostale njegove tri klupske kolege su se uglavnom vozili u donjem dijelu svojih kvalifikacijskih skupina. Uglavnom je to zbog neiskustva i tek nedavnog prelaska u 4.7 iz Optimista, pa je Roni Bobovnik završio na 19. mjestu, Luka Hagenauer na 45. i Nik Pivalica na 54. u smaragdnoj grupi.

A evo i kratkog osvrtna na regatu u Gdyni od trenera JK Zagreb, Thea Pizzula:

Puhalo je uglavnom sa sjevera i sjeveroistoka, uglavnom s mora. To je bilo mnogo stabilnije nego za vrijeme regate za Laser radial kad je puhalo s obale i nije bilo dovoljno stabilno, pa je s obzirom na promjene smjera na regatnom polju bilo lako moguće dobiti i gubiti mjesta samo uz pomoć promjene vjetra. Od četiri predstavnika iz JK Zagreb dvojica su doslovno tek prešli iz klase Optimist u Laser 4.7, riječ je o Roniju Bobovniku i Luki Hagenaueru. S tim da je Roni neposredno prije ove regate u statusu reprezentativca sudjelovao na Europskom prvenstvu klase Optimist. Unatoč završetku u posljednjoj skupini njihov napredak se mogao vidjeti iz dana u dan, pa mogu reći da je šteta što nije bilo bar mjesec dana više treninga u novoj klasi. Druga dvojica (Timon Veruš i Nik Pivalica) jedre u 4.7 već oko godinu dana, a svoj četvorici je ovo bilo prvo Svjetsko prvenstvo u karijeri i mogu reći da sam zadovoljan s tim kako su jedrili. Sad nam je plan za dalje da se dobro spremimo za Prvenstvo Hrvatske u listopadu, te za preostale regate za Europa Cup, kao i želja da se što bolje pripremimo za iduću sezonu kad imamo namjeru sudjelovati na Svjetskim prvenstvima i u Radialu i u 4.7.

Theo Pizzul, trener JK Zagreb

 

Naslovna foto: Robert Hajduk