Trimer genove je osoba koja je uz trimera glavnog jedra odgovorna za brzinu jedrilice. Svaka posada koja želi jedriti brzo kroz regatno polje, treba imati trimera genove koji može usklađivati trim genove sa najrazličitijim uvjetima na moru.

 

Predispozicije trimera genove

Najvažnije fizičke osobine trimera genove su: snaga i brzina.
Može težiti između 75 i 85 kg i biti visok 170-185 cm. Na jedrilicama do 35 stopa (i težine do 3 tone) trimer genove mora biti vrlo snažan i aerobno spreman jer na ovako malim jedrilicama obavlja puno poslova sam. No ne bio smio biti teži od 80 kg jer će dosta vremena provoditi u zavjetrini, a na ovako laganim jedrilicama svaki kilogram je presudan za brzinu uz vjetar. Na jedrilicama većim od 35 stopa i težim od 3 tone trimer genove može biti i teži od 80 kg, no i dalje treba biti u stanju kretati se po kokpitu brzo i s lakoćom.
Uz snagu i brzinu trimer genove treba imati veliko teoretsko i stručno znanje. To znanje se odnosi na poznavanje te praktično korištenje zakona hidrodinamike i aerodinamike u procesu trimanja prednjih jedara; genove i spinakera.
Također trimer genove treba biti vrlo smiren i sposoban koncentrirati se u najtežim situacijama (kod obilazaka oznaka, letanja i kruženja) gdje je uspostavljanje brzine odlučujući faktor za dobar rezultat u regati.

 

Zaduženja trimera genove

Osnovni zadaci trimera genove u peteročlanoj posadi su trimanje genove i spinakera, uz konstantnu komunikaciju s kormilarom i taktičarem (ako ga imamo).
U slučaju ako je na jedrilici šest članova, u posadi će biti i trimer genove #2, koji će zajedno s glavnim trimerom genove obavljati sav posao s genovom i spinakerom. Sada će se pitman, koji u peteročlanoj posadi pomaže trimeru genove u radu sa spinakerom, isključivo koncentrirati na rad s podigačima.
U daljnjem tekstu kada se nakon pozicije “pitman” u zagradama navodi i “trimer genove #2”, znači da je riječ o šesteročlanoj posadi.

Slika 7.5 - Zadatak trimera genove je trimanje genove i spinakera, uz konstantnu komunikaciju s kormilarom i taktičarem.

 

Predstartni period i start

Trimer genove treba biti koncentriran od početka prestartne procedure, jer kako smo već rekli, u predstartnom periodu on vuče škote a ne pitman (trimer #2). Škote genove vuče trimer genove, zato što na ovaj način ima puno bolju kontrolu nad jedrom. Uz trimanje, neophodna je i konstantna komunikacija s kormilarom. Kormilar treba obavještavati trimera genove; želi li ubrzati ili usporiti brod, stati ili krenuti, a ovaj to prati odgovarajućom promjenom trima genove.
Prije nego što započne predstartni period treba isprobati trim jedara uz vjetar tako da se trimer genove može orijentirati i eventualno napraviti oznake na škotama, kako bi lakše odredio koliko pritegnuti škotu genove u trenucima približavanja startnog signala.

 

Jedrenje uz vjetar

Prije nego što navedemo zadatke trimera genove za vrijeme jedrenja uz vjetar, važno je spomenuti kako bi svaki trimer genove trebao imati “vodič trima genove”. Jedan takav vodič, za jedrilicu elan 333, prikazan je u tablici ispod ovog teksta. Izrada vodiča, trimeru genove omogućava konstantnost trima ali i jednostavno kopiranje tablice (uz male izmjene) kod prelaska na drukčiju jedrilicu. Također, na temelju podataka iz ovakvih tablica može se definirati uobičajena komunikacija i suradnja svih članova posade.

Genova

Raspon pravog vjetra

(TWS) - čv

Položaj klizača Pritegnutost podigača Pritegnutost prednjeg leta
#1 lagana 0 - 8 #2 nabori 15 - 60%
#1 teška 8 - 14 #1 bez nabora 30 - 80%
#2 13 - 21 #4 bez nabora + 3cm 40 - 100%
#3 (flok) 20 - 35 #1-4 (flok) bez nabora + 3cm 60 - 100%

 

Glavni zadaci trimera genove kada jedrimo uz vjetar su sljedeći:

  • trimer treba u svakom trenutku znati koliki je luk prednjeg leta
  • treba znati do koje tenzije je pritegnut podigač genove; tako će znati kakav je oblik upadnog rub genove (ravan ili zaobljen). Tenzija podigača genove može se kontrolirati pomoću prethodno postavljene oznake na “tuff-luffu”, te na temelju količine nabora na prednjem rubu genove. Također dobro je i par minuta promatrati kako se ponašaju “špijuni” (vunice na jedru) tijekom promjene kursa ili promjene jačine i smjera vjetra. Tako postaje jasnije kakvo je strujanje u genovi; konstantno i pravilno ili nekonstantno i nepravilno
  • trimer genove treba uvijek imati uvid u dubinu, položaj najveće dubine, zatvorenost i izvijenost genove promatrajući tzv. “draft stripes” (linije različite boje od boje jedra, koje su zalijepljene vodoravno po jedru; pomoću njih možemo vidjeti, u ovoj točki, navedene karakteristike)
  • treba uvijek kontrolirati tenziju škote genove. Koliko je zadnji rub genove udaljen od gornjeg, a koliko od donjeg križa? Koliko je donji rub udaljen od pritezača pripona?

Tek nakon što ima uvid u sve navedene faktore, trimer genove može početi donositi odluke o promjeni trima genove tijekom jedrenja uz vjetar. Prije toga svaka će promjena biti učinjena napamet.
Što se tiče tehničkih poslova trimera genove; on tijekom letanja popušta škotu genove. Na novim uzdama, za vrijeme dok pitman (trimer #2) vuče škotu genove rukama, trimer genove je priteže vinčem.

 

Privjetrinska oznaka

Kada se približimo privjetrinskoj oznaci trimer genove treba potpuno preuzeti škote genove jer pitman odlazi pomagati bowmanu.
Ako je za obilazak oznake potrebno još jedno letanje, trimer genove će sâm popuštati i pritezati škote genove. U šesteročlanoj posadi trimer genove #2 ostaje uvijek u kokpitu i nastavlja pomagati glavnom trimeru genove i za vrijeme obilaska privjetrinske oznake.
Tijekom dizanja spinakera trimer genove priteže zavjetrinsku škotinu kako bi rastegao donji rub spinakera. Pritezanjem zavjetrinske škotine prije nego je spinaker potpuno podignut sprječava se “karamela” a i spinaker se prije napuhuje. Kada se spinaker napuše, trimer genove popušta zavjetrinsku škotinu koliko je potrebno i nastavlja s trimanjem spinakera.
Kada je vjetar slabiji, trimer genove preuzima od trimera glavnog jedra privjetrinsku škotinu koju je ovaj držao u trenutku dizanja spinakera. Kod jačeg vjetra, privjetrinsku škotinu od trimera glavnog jedra preuzima pitman. Ako spinaker ima dvostruke škotine, u posadi će biti i trimer #2 koji će od početka manevra dizanja spinakera, držati privjetrinsku škotinu dok će se trimer glavnog jedra isključivo koncentrirati na rad s glavnim jedrom.
Prije dizanja spinakera po slabijem i srednjem vjetru, trimer genove treba popustiti zavjetrinski barber. Po jakom vjetru zavjetrinski barber može biti pritegnut oko 50 %.

 

Jedrenje niz vjetar

Tijekom jedrenja niz vjetar trimer genove prelazi na trimanje spinakera. Kako bi pravilno trimao spinaker, treba obratiti pažnju na sljedeće detalje:

  • dubinu spinakera, oblik zavjetrinskog ruba, izvijenost površine spinakera te oblik upadnog ruba. Sve ove karakteristike trimer spinakera može kontrolirati pritezanjem ili popuštanjem škotina i promjenom visine tanguna.
  • Trimer spinakera treba u svakom trenutku osjetiti kolika je sila u spinakeru te o tome izvještavati kormilara.
  • Treba slušati bowmana ili člana posade koji je zadužen za najavljivanje refula i valova, kako bi u skladu s tim informacijama mogao mijenjati trim spinakera.
  • Bowman može biti od velike pomoći u trimanju spinakera jer stoji ispred glavnog jedra i može vidjeti cijeli spinaker, te opisivati njegovu trenutnu formu.

Slično kao i kod trimanja genove, ako ne bude obratio pažnju na navedene detalje, trimer spinakera neće znati kakva je forma spinakera i trim će mijenjati napamet.
Važno je spomenuti kako kurs i brzina jedrenja niz vjetar ovisi o trimu i formi spinakera. Konstantnim informacijama o trenutnoj sili i smjeru prividnog vjetra trimer spinakera pomaže kormilaru u održavanju brzine i kursa koji nas vodi najbliže oznaci. U praksi to znači da će kormilar pravovremeno otpadati kada stigne reful i sila u spinakeru se poveća ili prihvaćati kada reful prođe a sila u spinakeru bude manja.

Slika 7.6 - Kurs i brzina jedrenja niz vjetar ovisi o trimu i formi spinakera. Konstantnim informacijama o trenutnoj sili i smjeru prividnog vjetra trimer spinakera pomaže kormilaru u održavanju brzine i kursa koji nas vodi najbliže oznaci.

 

Zavjetrinska oznaka

Trimer spinakera nastavlja trimati spinaker sve dok bowman ne prihvati škotinu spinakera i ne počne ga spuštati.
U jednom trenutku, čak i po jakom vjetru, trimer spinakera će dobiti u ruke obje škotine spinakera. Sada postaje jasno zašto trimeru spinakera treba snaga o kojoj smo govorili na početku. Naravno, u šesteročlanoj posadi trimer #2 će uvijek držati privjetrinsku škotinu, i to sve do trenutka dok se spinaker ne počne spuštati, tako da glavni trimer nikada neće dobiti obje škotine u ruke. No, to ne umanjuje zahtjev za fizičkom snagom.
Kada se digne genova, trimer glavnog jedra ili pitman (trimer #2) će staviti genovu i ručicu vinča na vinč. Kad pusti škotine spinakera, trimer genove (spinakera) treba samo prihvatiti škotu genove i ponovo je početi trimati za jedrenje uz vjetar.
Kao zaključak možemo reći kako se dobar trimer genove ne postaje preko noći. Potrebno je jedriti na puno različitih brodova i konstantno se usavršavati kroz literaturu i razgovore s ostalim članovima posade, a posebno je važno razviti dobar odnos s kormilarom. Upravo kvaliteta odnosa kormilara, trimera genove i trimera glavnog jedra čini brod brzim, prosječno brzim ili sporim. Zamislite samo ovaj podatak; recimo da je razlika u brzini između dvije jedrilice 0,1 čv. tijekom regate čiji kurs je dugačak 25 milja. Brža jedrilica jedri prosječnom brzinom od 6,6 čvorova, a sporija brzinom 6,5 čv.
Ako izračunamo jednostavno matematički, udaljenost od 25 milja brža jedrilica će proći 3 min i 35 s prije sporije jedrilice! Što je i više nego dovoljno vremena za čistu pobjedu.
Za primjer iskusnog trimera uzet ćemo Darka Šupuka trimera genove i spinakera ACI Match Race Teama od 1997-2001. Zahvaljujući Darkovom izvanrednom znanju i osjećaju za brzinu jedrilice, vrlo često u regatama protiv najjačih protivnika kao što su Bertrand Pace ili Magnus Holmberg naša posada imala bi brzinu koja je u presudnim trenucima donosila pobjedu, ponekad i za samo nekoliko centimetara.

 

iz knjige "Biti brži"

ing. pom. Stjepan Vitaljić